O FEA E O MAI AI TAGATA POLENESIA

02 July 2016, 12:00AM

Mai i le Tusi o le Suaga a le Vaatele

(Faaauau mai ananafi)

Na latou taunuu i le Atu Karolaine, ma ua feiloa’i ai ma isi tagata Polenesia sa i ai, ia e le o iloa lelei pe na faapefea ona taunuu i ai. Ia manatua foi-o se vaega o i latou ia-na taunuu i le Atu Karolaine e faapea-sa folau pea nisi ma taunuu i Savaii.

Fai mai e le’i umi foi ona nonofo latou ia i le Atu Karolaine-ae ua toe sauni vaa e fia folau lava i sasa’e. O le malaga lea na fetaia’i ai ma afā tetele i le vasa, ona vaeluaina ai lea o le folauga. Ua le iloa e le tasi vaega le ogasami ua aga’i i ai le isi vaega, ona taufai folau ai lava lea o le vaega ia.

Na taunuu le vaega a Irapaaga i le Atu Malesala ona nonofo ai lea mo sina taimi se’i toe faafou vaa ma sauni mea’ai ma vai mo le malaga mamao. Ina ua latou toe malaga, na taunuu i se motu tele ma le maualuga- lea fai mai na faamalieina ai o latou loto ma o le a nonofo tumau ai.

Ona latou faaigoa lea o le latou motu fou o “Hawaiki” lea ua ta’ua i aso nei-o “Hawaii”. O le isi vaega fai mai na taunuu i le Atu Kilipati ma e taunuu atu-ua i ai tagata e pei lava o i latou. Tagata ia sa agalelei ane ia i latou ma tali leleia. Ae peita’i, e le’i tau ai o latou loto ona e maulalo toe ‘amu ia atumotu.

O lea na atili ai ona naunau pea ia saili lava se isi motu e sili atu. Ua toe folau atu nei i le alavaa sa folau ai o latou tua’a ma ua i’u ina taunuu ai i le motu tele ma le matagofie o Upolu. Ua talia lo latou mana’o ma ua tonu o le a fai lea ma o latou nuu moni.

O Savaii i lea taimi-ua tusa lea ma le 100 poo le 150 tausaga talu ona taunuu i ai i latou na folau mai muamua. I latou foi ia sa faapea ona taunuu mai i Upolu a’o le’i tu-laueleele le vaega lea na folau mai Kilipati. O I latou ia na mua’I taunuu I Savaii ma faasolo mai ai i Upolu, ua uma ona latou faailoga na nofoia eleele lelei i le talafatai o Upolu ma Savaii-ma faapea ai ona mumusu e toe faamatu’u atu i nisi tagata fou.

O le mea ua tupu nei-ua le fiafia tagata na muamua taunuu mai, ma e ui lava ina tasi lo latou lanu-ae ia manatua foi-ua fai si tele o tausaga talu ona le toe feva’aia’i-talu ai-e eseese auala na taunuu mai ai. Ua i ai se tulaga fete’ena’i i ulua’i Samoa ma i latou ia faatoa taunuu mai, ia ua taumafai nei e fao faamalosi nofoaga lelei i le talafatai. Ua amata ona femisaa’i se’ia o’o lava ina fetaua’i itu e lua. O le iuga-na manumalo-na manumalo i latou na faatoa taunuu mai e ui ina to’aitiiti.

O le ala ela na ta’u ai tagata Samoa fou e Samoa tuai-o “Togafiti”. Ae ui o lea, e le’i umi ae fealofani itu e lua, ua feusua’i ma uluola tagata o motu o le Atu Samoa. O Samoa la na amata atu ai folauga ia ua ‘aina ai motu o tuaoi ai-ona e toatele sa folau atu i matū ma sauté, sasa’e ma sisifo. O ia folauga uma-sa latou matauina ai uiga o motu ta’itasi o le Pasefika, ma laufanua-aemaise ai laau fou ma manu fou. O lea la ua avea Samoa ma totonugalemu o folauga i soo se motu o le Pasefika.

O le mea ua tupu-ua o atu folauga ma toe fo’i mai ma tala lelei e uiga i nisi o motu e le’i nofoia, lo latou tamaoaiga i soo se itu.O nisi sa folau atu ua toe foi mai tapena o latou auaiga ma toe folau ese atu. Ua amata ona ta’ape’ape le aiga Polenesia sa tasi.

Ua latou nofoia isi motu, ua ola le tagata e tusa ai ma le olaga fou ua na filifilia. Ua aga’i ina ese lana aganuu ma le gagana aua ua ese le atunuu ua nonofo ai. Atonu o le amataga lava lea o le tulaga ua i ai nei aua ua tofu lava ma le Malo-ua faavae ma pulea e i latou lava. Manatua la tagata folau muamuana folau mai Initonesia, ui mai ai i motu o Melanesia e o’o i Fiti ma Niu Sila mulimuli ane ai, o latou na  o tagata  Polenesia uli e faapea se taofi na taunuu I Niu Sila i le va o le TA 900 ma le 1000.

I latou ia e ta’u o “Moriori” ae na faatoa tino mai mai le nofoia o Niu Sila (Aotea-roa) I le 300 tausaga mulimuli ane ai. O le tala e faapea o le tausaga 1259 na tuua ai Tahiti e se ‘aumalaga tele a tagata Polenesia i ‘alia tetele e ono, ma latou nofoia ai Aotearoa, ae ua leva ona iloa lea motu e tautai loto tetele mai Samoa.

Fai mai tagata Maori-o Tahiti o le latou “Hawaiki”, o le ala lea e faapelepele ai o latou ositaulaga (tohungas) ia latou talatuu ia fai mai e pa’ia. O talatuu ia o loo ta’ua ai a latou malaga mai le tasi Hawaiki moni o Tahiti lea. Fai mai-na tuua Tahiti ona o taua I le va o ituaiga peita’I, ua o ese atu I Aotearoa lo latou tofi mai ia Maui, Ratu ma Kupe.

O Kupe lea fai mai na muamua vaaia le ‘Ao Pa’epa’e” umi I luga o le foga-eleele fou ma ua faapea ai ona faaigoa ai Niu Sila o “Aotearoa.” O le amio a tagata Polenesia o soo se motu fou latou te nofoia, e ave ai le igoa o le latou nuu mai le amataga o “Hawaiki.”

Lo latou nuu moni lea e tele igoa e ave I ai e pei o Savaii, Hawaii, Haapai ma Tahiti. Ae ui lava I le eseesega o igoa ae tasi lava le mea e faasino I ai, o le latou nuu lea. O tagata Polenesia foi nei e matua talitonu lava I mea nei. (a)O le upu “Toga”, o lona uiga o “Saute”.

O lea na latou faaigoaina ai lo latou atunuu aua e I saute o Samoa. O lona uiga la-e sili ona leva le upu “Saute”mo le upu “Toga” i lo le atunuu e igoa o Toga.(e) E tutusa gagana a Toga ma Samoa i le tele o upu, e faapea foi I talatuu, tu ma aganuu. Ae le faapea i le va o Toga ma isi lava vaega o le Atu Polenesia.

(i) E tusa ai ma talatuu anamua, fai mai o le tele o laau ma manulele o loo i Toga-na avatu I Samoa.O Savaii na maua ai e Maui lana matau fagoa na toso a’e ai i luga le motu o Togatapu.

02 July 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>