Manatu O Le Fa’atonu - ‘Aua le faifai le ‘ulo i le kikaka

By Mata'afa Keni Lesa 02 August 2016, 12:00AM

E mata’utia fo’i le mateletele a le Palemia i si Ali’i Komesina o Falepuipui ma ‘Au’aunaga Toe Fuata’ina, le Afioga a Taitosaua Edward Winterstein, i lona ofisa, i le vaiaso talu ai. 

O le mea moni, ua avea Taitosaua – pei fo’i o isi tagata-faigaluega a le malo – ma talitua’a o polo tu’u-mamao a ta’ita’i ma’ema’eā, ua manatu ane lava ua ia latou le pule ma le faitalia e ‘otegia ai ma ‘upu’upu tetele i so’o se tagata i lalo o le latou va’aiga i so’o se taimi i so’o se tulimanu o Samoa nei. 

E matua faigata lava lea tulaga ae maise pe a toe tomanatu i le mataga lea na fa’amalosia ai e se pagota na sola mai le to’ese, se tama’ita’i turisi mai fafo. Ua tele tala ua fai i lea mea mata’utia ma o le a le toe aloa lea ogasami. Peita’i, ua tatau lava ona iai se aoga o le mea na tupu, e toe timata ai le upega ma le fa’amoemoe maualuga, ia ‘aua ‘aua ne’i toe tupu! 

I Samoa i lenei aso, ua aga le to’atele o le atunu’u i tiute-fai ma fe’au masani, ma ua tu’utasi fo’i le silasila mo le aga’i i luma ma le lumana’i. 

Peita’i e foliga mai o lo’o matua faigata lava i le Ali’i Palemia, ona fa’agalo lana polokalame o le 60 Minute, lea lava ua o’o i isi mea e matua ‘ese mamao, a ua fa’asasao ai lava lona to’atama’i ma fa’ate’ia ai sia toe’aina o Taitosaua (tulou le suafa).

Fa’afofoga fo’i iai: “Ua tatau fo’i ona fai o se fa’ai’uga i le Komesina o Falepuipui, ona o lona fa’avalevalea ma le fa’atamala, ua mafua ai ona fa’alumaina le atunu’u.” 

E matua ogaoga lava, ae a?

Fa’atamala? Fa’avalevalea? A’o ai tonu lea ua mafua ai le ta’uvalea o Samoa? 

Moni o Taitosaua e fitoi tonu iai le va’aiga lelei o le Falepuipui i Tafa’igata, o ia e pulea lea nofoaga ma sa tatau ai lava ona silasila toto’a i le taofiofia o pagota mai le afaina ai o le mamalu lautele. O ia fo’i e tausolomua i so’o se fa’atinoga ma ua talafeagai ai fo’i la ona iai o sona ila ma tu’ua’ia ona o amioga a Lauititi Tualima ae maise isi pagota uma o lo’o sa’oloto soloatoa i le omai i fafo ma le falepuipui. 

Peita’i ane, e le tatau lava ona fa’asatauro na o ia pe afai o lo’o fa’aletonu le ta’ita’iga, le pulega atoa ma le faigamalo ua mafua ai ona tupu o lea fa’aletonu, lea ua matua faigata lava ia Tuila’epa ona toe fa’agalo. E le fou mea nei e tutupu mai Tafa’igata ma o le mea sa’o a, lea e le’i leva tele ona iai o Taitosaua. A’o fa’afitauli lava nein a tutupu mai aso-anamua, uma atu lea Komesina ma lea Komesina, o mea lava nei sa iai i le amataga. Ioe, e le fou. 

E le galo le Komisi Su’esu’e e le’i mamao atu, o ripoti a le Matagaluega Su’esu’e a le Iunaite Setete o Amerika ae maise le mau fa’amatalaga o fa’afitauli o lo’o iai i Taga’igata. 

O le fesili, o ai tonu e afua mai ai nei fa’aletonu?  

E faigofia lava le tali; o le Malo. Le malo lea e vi’iloa nei e Tuila’epa ona o le tele o tausaga o pulea pea le atunu’u. O latou tonu lava ia, e mafua ai fa’afitauli nei ma o latou fo’i e fetaui iai le mau faitioga ua laulauvivilu ai le atunu’u ma le lalolagi.

Lona uiga, afai ua fa’atamala se tasi, o le malo tonu lava lena. Ioe le atunu’u e, na o se tagata-fa’avalevale e taumafai e lafilafi, e tau ‘alo’alo ma tu’ua’ia se pa i le falepuipui.  

E talitonu le fa’amoemoe, o nei fa’afitauli uma e afua mai ona o le sasala leaga o le malo, i le le-faia o ona tiute, le tu’ufau o faiga-pi’opi’o ma faiga fa’atautala ua mafua ai ona matua pagatia le tulaga o tatou falepuipui. Silasila i le fia miliona ua ma’umau, ae ‘ana fa’aaoga tatau mo le falepuipui.

Tupe ia na maua e le Pule ma Su’etusi Sili ma fa’amaonia i Ripoti a le Komiti o Ofisa a le Palemene (OPC), lea na fa’asalalau fa’afia e le nusipepa nei, faiga-pi’opi’o ma le fa’atautala, le le-lelei o pulega ma le fa’atamala o le ‘aufaigaluega a le malo. 

O ripoti na e mautinoa, na matua fa’alumalumaina ai Samoa nai lo se isi mea aua ua matua matilatila ai le va’aiga mataga o le malo. O se ila e le-toe mavae ua ‘amusia ai ma fesiligia faigamalo lelei, faiga malamalama ma mautali atu le malo e pei ona lalau ma lalau mai. 

Atonu ua manino lelei ai fo’i le mafuaga o le gugu pea o le Ali’i Palemia i ripoti nei, a’o lea ua si’ita ma fa’atutu-sese lona ma’ema’ea pei ona osofa’ia ai nei Taitosaua.  

Ae tatou malilie-gugu ia ma fa’apea ane i lenei aso, o le fua lava e te lulu, e te toe selesele. Aua o le tele lava o nei mau fa’afitauli – e aofia ai ma Tafa’igata – e faigofie lava ona fo’ia, pe ‘ana fai tonu e o ta’ita’i, mea sa folafola ma saunoa iai o le a fai.  

Lea tonu a, o le a le taua o le ripoti sa’o o le Su’etusi Sili i le Palemene a’o lea e leai se fofo o faia i mea o lala’u atu i ana ripoti? 

A’o ai la e mo’omia se Su’etusi Sili pe afai e le amana’ia ana ripoti? 

Le a le tāua o le fai o na Komiti fa’aPalemene ae le fa’aaogaina fautuaga o avatu ai? Ae a pe ana ‘aumai uma na tupe e ma’umau i le faiga o na ripoti, e ‘ave mo le ‘au-matitiva o le atunu’u? 

O le mea lea e talanoa atu ai, o faiga pi’opi’o nei, le fa’atautala ma le le-va’aia lelei o galuega a le malo e pei ona ripotia, e le tatau lava ona tu’ufaua. E le tatau ona tatanua i lalo o tauvela ae fa’apea mai ma fa’apea atu, o lo’o sologa lelei pea le Parataiso o Samoa. Ioe, o le mea tonu lena o lo’o tiga ai le atunu’u. 

Ae silasila fo’i la i le tatou Palemia lea e faimea-feato ma saunoa i ‘upu pei o le fa’atamala ma le fa’avalevale i le fa’atinoga o tiute.

Sole! Se soia le fetogia’ia fa’asoi o tua’oi le leaga.

Moni ai nai ‘olomatutua tuā, ‘aua le faifai le ‘ulo i le kikaka. Le a sou finagalo? 

Manuia lenei aso Samoa ma fa’amanuia Le Atua. 

By Mata'afa Keni Lesa 02 August 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>