Tamaiti leai ni fatu

By Lanuola Tupufia 04 May 2016, 12:00AM

E palaa’ai!

O le tulaga lena na fa’aigoa ai e se tasi o tama-tuai a Avele, o se sui-faipule tuai fo’i o le Palemene, le Afioga a Tuia Paepae Letoa, tamaiti-a’oga fa’apea e mai le Kolisi o Avele, lea sa ‘aumaia se fa’amata’u i tamaiti-a’oga Maluafou, i luga o upega-tafa’iLagi (le TusiFoliga).

O le fa’amata’u lea na mafua ai ona tapunia o le a’oga a Maluafou, i le aso ananafi, vagana le vasega o Leoleo na fa’a’Aupegaina, sa tumutumu ai i le lotoa a le kolisi.

“Fai mea-mataga e fa’alumaina ai le a’oga,” o le saunoaga lea a Tuia. “Matou nei o tama-tuai, ua matua mama lava ma fa’alumaina i le mea ua tupu. Lakou gei e palaaai e ma’umau ai le kaimi.” 

O saunoaga a Tuia, na tu’u-fa’atasi mai lava ma saunoaga a le Ali’i Palemia, Tuila’epa Sa’ilele Malielegaoi, e fa’amaonia ai lona tu’uina atu o le avanoa e tasi mo a’oga uma – e aofia ai ma le Kolisi o Avele – e fai ai se fa’atatau i le fa’afitauli lea.  

Na saunoa Tuila’epa, o lo’o silasila toto’a nei le malo, e toe fafagu mai ma toe fa’atino fa’asalaga ogaoga sa faia muamua i amioga fa’apenei. 

“Ua uma ona fai iai o le fa’ai’uga,” o le fa’aaliga lea a le Palemia. “A o le a toe tilotilo iai ma fai ai loa le isi la’asaga. O le fa’ai’uga lea, e toe tu’u tasi ai i faia’oga e fai iai se fa’atatau e fofo ai le mea lea ua tupu so’o.” 

E le’i ta’ua e Tuila’epa le tulaga o le a o’o iai, pe a siliga se tali a faia’oga.

O le Aso Lua, na faia ai e se tasi fa’apea o ia o “VadozLokoz” se tusitusiga tau-fa’amata’u i luga o feso’ota’iga-televavave  (TusiFoliga).

O lea tusi, o lo’o fa’atonu ai tamaiti-Avele, ia o-mai uma i le pasi a Magiagi ma nonofo i le itu i sasa’e, fa’afesaga’i ma le Kolisi o Leififi. O i’ina, o le a aga’i mai ai le osofa’iga o le Kolisi o Maluafou. 

 “Ia fasi fa’atigaina uma tama ma teine o le a’oga, ‘aua ne’i fa’asaoina se tasi e aofia ai ma faia’oga,” o vaega ia o le fa’amata’u. 

“Manatua e fasi-lelei teine Maluafou pei o le fasiga o tama…ma tatui i naifi.”

Na fa’aalia e Tuia – o le Peresetene tuai o le ACOPA a’o fa’amanatu le 90 Tausaga o Avele – e mataga tele ia fa’amata’u. Ae talu ai le a’afiaga o tamaiti-Avele i misa ma isi a’oga, ua inosia ai lava ma le-fiafia le lautele i tamaiti-a’o’oga a Avele.

“E lagona ai lava le le-fiafia,” o lana saunoaga lea. 

Na toe fa’amanatu ai e Tuia tausaga ua mavae i le Kolisi o Avele, i le leai o ni fa’afitauli fa’apea na tutupu ai.

“I matou taimi, e pulea lelei amio a tama-a’oga ma fa’aaloalo fo’i. E leai ni ia mea fa’apea, o le fa’atupu-fa’alavelave pe fa’atupu-misa i isi a’oga, e fa’aaliali ai le fia-malosi. Na o le fa’aaliga lava o le malosi i le fa’atinoga o mea-a’oga ia lelei, ma fa’aaloalo le isi i le isi, pau lea. 

“A ’ou te matua le-malamalama lava i le mafuaga o le fai-so’o o lea mea-valea, pau a lea na o tamaiti e maimau taimi e ta’uvalea ai le igoa o le Kolisi ma galuega lelei na faia e isi na muamua atu ia latou.”

Na ta’ua fo’i e Tuia, ua malosi tele le tautalaiti o tamaiti-a’oga i nei aso, ma leai se fa’aaloalo i tagata-matutua. A’o a’oga Tuia i le tausaga e 1972, na ta’ua, e le’i fa’atagaina latou e tafafao i le maketi. 

“Tu’ua moa loa a’oga, alu-sa’o loa i le fale aua e te iloa lelei, e maua loa ‘Oe e Ta’ita’i po’o tama-tuai fo’i, e fa’asala ‘Oe,” o lana saunoaga lea.

“E fa’aetete lava lau la’a pe a o’o mai i le taulaga aua, e te mitamita lava i lau toniga. A savali, e savali ma le fa’aaloalo. E fa’aaloalo tele i tama-tuai o le Kolisi i lena taimi ma sa teu-lelei la ta amio ona o le sipili lena a tama-tuai, o le fa’aaloalo ma amio-pulea lelei – o le mea e matua le-iloa ma malamalama ai tamaiti-a’oga i nei aso.”

Na ta’ua fo’i e le Tama-tuai o Avele, e lagona lava le fa’anoanoa ona o tamaiti-a’oga o lenei talutalu fou.

Na fautua mai fo’i, ua tatau i a’oga uma nei, ona tutuli-motu so’o se tamaititi-a’oga e a’afia i nei misa, e a’oa’i ai le mafaufau.  

 “Ua fai-so’o tele ma ua tupu-so’o fo’i le ituaiga mea lea ma, e pau le ‘auala e tu’u ai, o le ‘aua le toe fa’atagaina i se a’oga,” o le saunoaga lea a Tuia.

“O isi tamaiti e le kea iai. E leai ma se mafaufau i a latou a’oga pe a tutupu misa nei, ia te a’u lava ia, e sili ai le nonofo i aiga e fai ni fe’au aoga.” 

Sa fa’ailoa mai fo’i e Tuia, o le fa’afitauli lea e amata lava mai totonu o aiga. Sa ia fa’amamafaina le taua o le mafutaga va-va-lalata a le tamaititi ma ona matua. 

“Ia te a’u lava ia e to’atasi, ‘ou te manatu o le fa’alavelave lea e tupu, e le le-lava lea o le taimi e fa’afesaga’i ai matua ma a latou fanau,” o lana fa’aaliga lea.

 “Pei a o tala masani, o le falea’oga muamua lava, o totonu o lou aiga ma ‘ou te iloa, o le fa’afitauli lena o nei vaitaimi, o le le-fa’atonua e matua o a latou fanau, a’oa’i i le mea e tatau ona fai.

“E mafai ona ‘ou fa’apea atu, o tamaiti nei e tausolomua i misa i nofoaga faitele, o tamaitii aupito-valea lava ia i totonu o a’oga ma ona pau lea o le latou mea e lelei ai, o le fa’amisa ma fa’atupu vevesi… e le o se fa’aletonu o le malo, ae tatau i matua ona a’oa’i lelei a latou fanau.” Na ta’ua fo’i e Tuia, o nisi matua, e vave tele e ufiufi ma punipuni a latou fanau pe a ta-po e faia’oga gutu. “E fa’anoanoa ai a, aua o le mea moni lava, o nisi o matua, e vave tele ona oso i nai faia’oga pe a tupu ni pefea i a latou fanau, ae le se’i silasila muamua ane i le fa’afitauli,” o lana toe tima’i lea. “E le a’oa’ia a latou fanau, a’o lea e tigaina nai faia’oga, e tau-a’oa’o ma fa’atonutonu tamaiti-a’oga.”

By Lanuola Tupufia 04 May 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>