O FEA NA O MAI AI TAGATA POLENESIA? -Mai le Tusi –“O le Suaga a le Vaatele”

06 July 2016, 12:00AM

E ui lava la i nei taofi e tele ua fausia i le poto o tagata, ae taofi lava Samoa, aemaise ai o le ‘au-matutua-e le’i o mai tagata Samoa i se isi lava nofoaga. E faapena foi le taofi o Tagata Maori, Rarotoga ma Makuisa. E talitonu tagata Samoa-o i latou na faia lava i totonu o Samoa- e Tagaloa le atua sili.

E taofi foi Samoa i le nofoaga e igoa o “Pulotu,”lea fai mai e potopoto uma i ai agaga o tagata pe a feoti. Peita’i, e talitonu foi tagata Polenesia, o Pulotu e mamao lava i se mea o sisifo- lea o loo i ai lo latou nuu moni o “Hawaiki.”  Fai mai isi tagata popoto, e tutusa Pulotu ma le nofoaga lea o “Burutu”poo “Bureto” lea o loo i Mesopotamia.

I isi o a latou talatuu-o loo ta’ua ai lo latou vaa o le “Arawa” lea e faapea na folo e le i’a tele o le sami e igoa o le “Palata” poo le igoa lea o le mulivai o le Vaitafe o le Eufirate-e ta’u e tagata Arapi o le “Farata.” O le igoa poo ta’u tutusa ia -e pogai ai ona aga’i mafaufauga o tagata popoto i le mau- o Mesopotami poo le Vai-Fagaloa o Peresia-na tutupu mai ai le fanauga o tagata Polenesia.

O talatuu foi anamua e faasino ia latou folauga-fai mai e masani ona latou fetaia’i i le vasa-loloa ma agaga o e ua oti, o aga’i atu i sisifo lea o loo i ai Pulotu. Fai mai o isi agaga e fetagisi, o isi e totoē ma pepese, a’o isi e tatā la’au-pese ma leo malie o soo se ituaiga-ae iloga lelei ai lava- le leo o le fagufagu.

O le mau fai mai o Pulotu o loo i ai le Vaituloto lea a pa’i i ai agaga ma tofutofu ai-ona toe ola lea e le toe feoti. I Samoa nei- i le tolotolo tupito o Upolu- e i ai le fasi eleele e igoa o Fatuosofia. O iina-e i ai ma’a e tutū ai agaga, ona faae’e lea ma malaga atu i le Fafā o Sauali’i, lea o loo i le pito i sisifo o Savaii. E ta’u fo’i- o le Fafā o “Luao”  poo “Luavai.” O Luavai lea e ta’u e tagata Maori o “Honi Wairua”, lea e potopoto ai agaga o tagata oti, ma o se mea loloto e i ai le faitoto’a e ulufale ai i le Ala e ta’u o “Pulotu.”

E aliali mai la i lenei tala-e peiseai e lua ni loto (pu) i le Fafā, o le tasi o le “Lualoto-o-alii” a’o le isi o le “Lualoto-o-tufanua.” O le Leoleo o le Fafa poo le faitoto’a e ulu atu ai agaga o –“Leosia.” O le mau foi ua faamaonia-‘e le fe’ausi pe ‘a’au agaga o tamalii i Pulotu, ae momoli i ai e le Vaaloa. Atonu o le ala lea a tuumalo ai se tamalii-e avea I ai e le Vaaloa. Atonu foi o le ala lea a tuumalo ai se tamalii I aso ua mavae-ona faapea lea pe a manu I le aai-“O lea ua to’oto’o atu nei le Vaalo”-o lona uiga-o lea ua molimuli atu i le Fafā-e le Vaaloa.

Afai la tatou te toe fo’I mai i le talaaga o tagata Polenesia, atonu o lea ua tau manino mai le mata o le vai. Peita’i, ua faigata pea ona tatou iloa ma le mautinoa le mea tonu o Asia-o loo i ai le nuu moni o tagata Polenesia. Ona pau o le mea ua tatou iloa-a fua i mau ua uma ona tuuina atu, ona tatou iloa ai lea, o mea sa tatou talanoaina e mafuli le taofi o tagata Polenesia e o mai i Saute Sisifo o Asia-ae le o le isi itu. Paita’i-o le faafitauli tele ua tatou feagai nei poo anafea na amata folau ai ia tagata i Sasa’e mai Sisifo, aua afai na o mai i Sisifo, e tatau la ona faapea sa faamautu i Initia se’ia aulia le va o le 400 ma le 500 TLM, o le taimi lea na o ese ai ina ua toatele ane tagata o isi ituaiga e pei o Ariana. Atonu o le pogai lea na malaga ese ai se’i saili nisi atunuu fou i sasa’e.

O isi talatuu a nei lava tagata o loo faapea mai poo le 300 TLM na alu ese ai se alii toa mai le mea sa nonofo ai-ma aveese aiga e toatele i ni vaa. Fai mai o vaa nei na malaia i ni matagi malolosi i le sami. E ui lava ina afaina ai le toatele o tagata i ia folauga-ae feoloolo lava tagata na totoe ai.

Ae tasi le faalavelave, e feagai tonu lenei malaga ma le taimi na nofoia ai Matakasa e tagata Polenesia, i latou ia sa ta’ua o alii mamalu o Matakasa e pei foi ona ta’ua tagata Samoa-o alii mamalu o le Pasefika. Ua tuua nei Initia ae ua avea Sinatara ma o latou nofoaga fou.

O iinei ua faaigoa ai-o tagata Polenesia o “Hawaikiroa.” E umi se taimi sa nonofo ai iina ona faatoa o ese ai lea ina ua tulia e tagata Melei, poo I latou o nofoia Melei e o’o mai I le asō. E ui lava ina nonofo I Melei, ae le uma lava le mana’o ia saili se isi nuu fou, sa latou faaigoa ia “Avariki-to-Varinga,”atonu o le igoa lea o le alii sa fai ma o latou Ta’ita’i. Ua latou mau nei i le mea e igoa o Iava. Fai mai o se nuu lelei, sa ola fiafia ona o le sa’olotoga.

Sa fealofani ma tagata moni o le nuu, ma e umi lava se taimi sa nonofo ai iina. Ae ina ua amata ona faato’ateleina tagata o le nu’u, sa sui foi o latou lagona ma ua tupu mai le lagona ua tatau ona toe solomuli ese. O lea na faae’e ai o latou vaa, peitai, ua aga’i ina felotoa’i. Ua tofu nei le vaega ia ma le itulagi e folau i ai. O le tasi o vaega sa folau atu aga’I I Niu Kini e ui atu I le sami Afafura ma sopo’ia le vainuuu o Torise ma agai atu ai i Niu Eperiti ma Fiti.

O nisi na folau i Niu Sila. O le malaga lenei i Niu Sila fai mai isi taofi-na pogai ai ona uli tino o tagata muamua na nofoia Fiti, ma Maori na nofoia Niu Sila. Fai mai se tasi alii poto-pe tusa ma le sefulu ma ona tupu tausaga mulimuli ane ai, na tuua ai e se tasi aumalaga tele Sinatala.

O loo masalomia atonu o se taua ma tagata Melei na ala ai ona tuuvaa ma o ese. O le alii sa ta’ita’i i lenei folauga tele o “Irapaaga” ma na taunuu i Poneo ma fausia ai ni olo ne’i osofa’ia i latou e tagata o le motu. O le vaitaimi lenei fai mai e le’i maua so latou to’afilemu, ma o lea na toe o ese ai ma folau atu i sasa’e. Na latou taunuu i Karolaine, ma ua feiloa’i ai ma isi tagata Polenesia sa i ai, ia e le o iloa lelei pe na faapefea ona taunuu i ai. Ia manatua foi-o se vaega o i latou ia na taunuu muamua i le Atu Karolaine e faapea sa folau pea nisi ma taunuu ai i Savaii.

Fai mai e le’i umi foi ona nonofo latou ia i le Atu Karolaine, ae ua toe sauni foi vaa e fia folau lava aga’i i sasa’e. O le malaga lea na fetaia’i ma afā tetele i le vasa, ona vaeluaina ai lea o le folauga. Ua le iloa e le tasi vaega le ogasami ua agai i ai le isi vaega, ona tau fai folau ai lava lea o le vaega ia.

Na taunuu le vaega a Irapaaga i le Atu Malesala ona nonofo ai lea mo sina taimi se’i toe faafou vaa ma sauni mea’ai ma vai mo le malaga mamao. Ina ua latou toe malaga, na taunuu i le Atu Kilipati ma e taunuu atu ua i ai tagata e pei lava o i latou.

O tagata ia sa agalelei ane ia i latou ma talia lelei. Ae peitai, e le’i tau ai o latou loto ona e maulalo toe ‘amua ia atumotu. O lea na atili ai ona naunau pea ia saili lava se isi motu e sili atu. Ua toe folau atu nei i le alavaa sa folau ai o latou tua’a ma ua i’u ina taunuu ai i le motu tele ma le matagofie o Upolu. Ua talia lo latou mana’o ma ua tonu ai o le a fai lea ma o latou nuu moni. O Savaii i lea taimi, ua tusa lea ma le 100 poo le 150 tausaga talu ona taunuu i ai i latou na folau mai muamua.

I latou foi ia sa faapea ona taunuu mai i Upolu a’o lei tu-laueleele le vaega lea na folau mai Kilipati. O i latou ia na muai taunuu i Savaii ma faasolo mai ai i Upolu, ua uma ona latou faailoga ma nofoia eleele lelei i le talafatai o Upolu ma Savaii ma faapea ona mumusu e toe faamatu’u atu i nisi tagata fou! (E faaauau pea)

06 July 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>