Malelega a le Ao Mamalu o le Malo o Samoa

08 February 2016, 12:00AM

O le Tapunia aloa’ia o le Nofoaiga lona XV a le Palemene 2011-2015

Ao o le Malo, Tui Atua Tupua Tamasese Efi, Ti’afau, 29 Ianuari 2016

 

Ua limata’ita’iina mai i tatou e le alofa tunoa o le Atua i le faai’uga o le Nofoaiga XV a le Palemene.  E ma’eu faamanuiaga ua foa’i mai e le Atua mo i tatou i lenei lima (5) tausaga. Ae pei lava o le soifuaga masani, e lualuagia lava le faamanuiaga ma le tofotofoga ma le lu’itau.  Ma o lea, e fia fai sina upu puupuu i faamanuiaga ua maua faapea ai ma tofotofoga ma lu’itau o loo feagai ma i tatou ma e au ina feagai ma i tatou i le aga’i atu i luma.

I le tausaga ua tuana’i na faasalalauina ai e le Ofisa o le Komesina o Sulufa’iga (Ombudsman) faapea ai ma le Ofisa mo  Aia Tatau a Tagata (National Human Rights Institute) ia le latou ulua’i Lipoti e uiga i aia tatau a tagata Samoa. O se tasi o sini ‘autū o le faamoemoe, o se polokalame e ‘aualā ai ona laugatasia tagata uma – po o le ā lava lo latou tulaga, po o le ā le malosi tau tupe, ae avanoa ona latou maua se olaga e malu puipuia ai lo latou soifua mālōlōina, lo latou mamalu, lo latou saogalemū, faapea ai ma lo latou olaga atia’e. I le Lipoti a le Komesina o Sulufa’iga, o loo faatāua ai le sootaga o le aia tatau ma le tu ma le aga ma le mau faa-Samoa. 

Ma o loo fai mai, e faaofi gōfie le mataupu o le aia tatau pe a mafai ona soosoo ma le olaga e soifua ai tagata i aso ta’itasi faapea ai ma moomooga, ia faamanuia fanau i le lumana’i.  I le tatou Tulafono Faavae, ma o le Tulafono aupito tāua lea, o loo faasāina ai ni amio po o ni faiga e soona faasauāina ai tagata.  Ma e faasāina fo’i le faaaogā sesē o le pule, ma ni auala faaalatua faasolitulafono e su’e ai mea.

O le tatou Tulafono Faavae, o loo lotolotoi ai i totonu le tofa ma moomooga lelei o mātua mo se lumana’i manuia o fanau.   Ma a tatou asiasi i le Tulafono Faavae, tatou te asiasi ma le alofa ma le faaeteete, ona o pēlega ia o lavasiga ma moomooga  o outou tua’ā ma o matou mātua. Sa galulue ma’elegā le Malo, le ‘aufaigaluega a le Malo, faapea fo’i faalapotopotoga lagolagosua, e faamalamalama ia aia tatau faatagatanuu ma tiute tau’ave o tagatanuu;  faapea ai ma le faaliliuina o mau faavae e puipuimalu ai ia aia tatau i malo temokarasi, i atina’e, faapea ai ma pulega malo. O se tasi nei o molimau e faamaonia ai le matāti’a o le Nofoaiga e XV a le Palemene.

I le tausaga 2011, le tausaga muamua o le Nofoaiga e XV a le Palemene, na faatauina atu ai e le Malo ia le Samoa Tel i ni tagata faipisinisi.  Ua avea lea mea ua maualafia ai ona maua mai ni masini faapitoa, e lē gata e mafai ona faatūina ai le Moana mo le BLUESKY TV ae ua avanoa ai ona maua nisi fesoota’iga ma atunuu i fafo. 

O se avanoa tāua lea mo le ‘aufaipisinisi.  E lē gata o se ituaiga atina’e muamua lea i Samoa, ae o se ituaiga atina’e muamua fo’i lea i atumotu laiti o le Pasefika. I le aso muamua o Iuni 2012, na tatou faamanatuina ai le 50 tausaga talu ona avea Samoa ma atunuu tuto’atasi.  Ma sa tatou momoli le faamalo ma le faafetai i le faitaulaga a ō tatou mātua lea na maua ai le Malo Tuto’atasi  ua tatou ‘ae’ae ai nei.

Ae iā Tesema o lena tausaga, na faatama’ia ai tatou e le afā o Eveni.  Fai mai lipoti, o le afā lea ua sili ona mata’utia i le 20 tausaga ua tuana’i.  Tatou te manatua i mafaufauga ma talosaga le faatama’ia o le soifua o tagata faapea ai ma mea totino.  Ma e tatou te manatua ai fo’i i mafaufauga ma talosaga le alofa ma le agalelei e lē gata i ā tatou tama fanau, ae faapea fo’i i ā tatou paaga ma uō  mai fafo. 

O se tasi o mea iloga i le 2013, o le Teuteuga o le Tulafono Faavae, e avanoa ai ona siitia le fuainumera o Faipule Tama’ita’i i le faigapalota o loo loma.  O se taeao faitauina lea mo Samoa ma Palemene o le Pasefika.  I lalo ifo teisi o le ‘afa o le fuainumera aofa’i o tagata Samoa, o le itupā o tama’ita’i. 

Ae, e sili atu le fuainumera o tama’ita’i i lo tane, i ē 65 tausaga aga’i i luga. O tama’ita’i ma le fanau laiti, o loo mātilatila i le Lipoti a le Komesina o Sulufa’iga, o i latou ia ua sili ona afaina i le faamalosia i feusua’iga ma le soli aiga.  E ao lava iā i tatou ta’ita’i ona sa’ili ni fofō o faafitauli nei, auā e telē le afaina pe afai tatou te tuufau le faafitauli.

O se tasi o matāti’a maoa’e o le Nofoaiga lenei, o le faafoeina o solitulafono a le ‘autalavou.O le faatūina o Olomanu (Juvenile Facility)mo le ‘autalavou solitulafono,  o le faatūina o le faamasinoga faapitoa mo aiga (Family Court); le faamasinoga faapitoa mo le sauāina i totonu o aiga (Family Violence Court), le faamasinoga mo Laau Faasaina ma le ‘Ava malosi (the Drugs and Alcohol Court), ma le Ofisa Faapitoa mo le puipuiga o Aia Tatau a Tagata (National Human Rights Institute). 

O le molimau ola lea o le pulunaunau o le Matātā o le Tulafono (the Law and Justice sector), o le Komisi e iloiloina le toe teuteuga o le Tulafono (Law Reform Commission), ma le lagolago malosi mai o ā tatou paaga mai fafo, ma le Palemene. I le ulua’i Lipoti a le Vaega e Puipuia Aia Tatau a Tagata, o loo faatāua ai le “aoaoina, le faamaopoopoina” ma le faauigaina o fuainumera.

O se tasi nei o fesoasoani malosi i le galuega faa-Palemene.  O le isi vaega na faatāuaina e le lipoti, o a’oga.  Ua fautuaina le Ofisa o A’oga ina ia momoli atu le latou fe’au e lē gata i a’oga i tua, ae faapea ai ma tagata matutua.  Faapea fo’i ma le faaleleia o faiga faavae ma le faatupeina o galuega. O tonu ma faai’uga lelei, e āfua mai i lipoti e maopoopo ma manino lelei ia fuainumera, atoa ai ma le faamalamalamaga o le uiga o fuainumera.  O se tasi lea o lu’itau mo le Nofoaiga XVI a le Palemene.   

I le 2014, na usuia ai i Samoa le fonotaga a le SIDS.  E lua mataupu na ‘au’au i ai le fonotaga. Muamua, o le afaina o motu o le Pasefika i suiga o le tau.  Lua, pe faapefea ona faaauauina le polokalame o atina’e. 

O nei mataupu e lua, e aafia ai atunuu laiti e i ai Samoa.  E sili atu i le 3500 le aofa’i o usufono o le lalolagi na auai, mai atunuu e 115 o le lalolagi.  Sa matuā faaalia lava le malie ma le faafetai a Malo mai fafo i le tatou taligamālō.  Ma e sa fai fo’i le latou sao i le tatou tupe maua i lena vaitau. 

O le tatou taligamalo i le SIDS o se matāti’a iloga mo Samoa aua ua avea ma faailoilo o le amana’ia o le atunuu o Samoa.  Ma e lē pine o se tasi lea o mafuaaga na tosina mai ai Taaloga a Malo o le Taupulega e faia i Samoa i le tausaga na sosoo ai.  

E au ina mitamita ō tatou tagata i ā tatou tama ma teine taaalo, i faigamalo ma le ‘aufaipisinisi, ona ua faalauiloa atu i nei mafutaga ia le latou tomai ma le agavaa.  Ma ua ‘avea lava i latou o ni faata’ita’iga lelei i ō tatou tupulaga. 

Ou te fia ta’ua tagatanuu ma ē uma sa lagolago malosi i galuega ua ta’ua i luga i lenei 5 tausaga:  o ē o i totonu o le Malo, le Itu Agai, ma ē sa lima foa’i tupe ma soo se fesoasoani, Sui o Malo mai fafo, le ‘Aufaigaluega a le Malo, Ekalesia ‘ese’ese, nuu ma le ‘aufaipisinisi ma ē ua lafo mai lo latou aao mafola e fesoasoani e lavea’i i ē ua afaina talu ai le lima tētē, le soona sauā ma le pulega lē amiotonu. Sa tima’i mai Pope Faranisisi i lana fe’au o le Tausaga Fou,  i le faaleaga-mea o le ‘alu’alua, le faapalapala ma le faatalalē. 

Sa ia faala’ei’au mai, “‘aua ne’i faavāivāi le faamoemoe i lo tatou malosi e tetee le fili ma faatonutonu le faapalapala ma le faatalalē.  Ma ona o tatou o fanau a le Atua, ia faatuatuana’i i le manatu faapito, a ia tutū faatasi i taimi o fītā”.

O le tatou Fono Faavae, na faia e o tatou mātua ma nisi e i ai le tofa mo le tatou manuia nei ma ā taeao.  E ao lava iā i tatou, o ni ta’ita’i alofa ma le vaai mamao, ina ia tatou iloilo ma toe iloilo le tōfā, le aogā ma le amiotonu o le faa’upuga  o le Tulafono Faavae, ae le’i teuteuina pe suia.  

O teuteuga o le Tulafono Faavae, e ao ona faia ina ua mae’a lelei ona liuliu faalā’au mamafa e le Maota ma ua i ai ma le tuualalo a Aiga, nuu ma itumalo. Lona lua, ou te fia tautala faapitoa i faamomoli mai i aiga ma uō mai fafo, ona o lenei fesoasoani faatasi ai ma le tupe mai malo tafafao mai, o loo lavelavetū i faafitauli tau tupe mai le 2005.  Matou te fia faailoa atu lo matou lagona fiafia i la tou taulaga, i lo tou alofa ma le tou fesoasoani. 

Ou te iloa ua momoli atu le faafetai, ae ou te pulunaunau ia faaopoopo atu i ai ma la’u faafetai. E fia taualuga la’u lauga i lo’u ‘oto mai o upu a se alii Faifeau, Fr Paul Ojibway, o se tagatanuu Initia Amerika, i sona lagona e āfua mai i le tala faasolopito ma mea na feagai ma lona atunuu. 

Fai mai:  “Ina ua mae’a uma mea nei e faamatala atu, o le galuega faaauau a tagatanuu o Amerika e a’oa’oina ai tatou, ina ia o tatou sapaia ia le mea e sili ona manino, ae atonu o se mea e sili ona faigatā ona faatino e i tatou o tagata ola – pe faapefea ona faamagalo le uso a tagata?” Ae fai mai Andrew Pinsent, o se tasi o sikola o le Tusi Paia, o le faamagalo e lē maua mai le tautuua’i, po o le talia o le mea sesē.  O le faamagalo, e lē gata o le ālāfua, ae o se vaega o lou agaga.  E moomia le faataulofa ma, e ō faatasi ma lau molimau ma lou salamō. 

Pagā lea, i le lalolagi o ē ta’ita’i, e sili atu ona faigofie le faia o le mea sesē i lo le faia o le mea sa’o. Mo le to’atele, ua sili iā ilatou ona gūgū.  E fai ma ta’iala ia upu a Martin Luther King pe a ua feto’i le mafaufau.  Fai mai a ia, “o ō tatou olaga e lamalama faai’u i le aso tatou te gūgū ai i mea e tāua ma ‘anoa”.Ma ona o tatou o ta’ita’i, o le tatou tiute tau’ave, o le mataala i ālāfua faatemokarasi, i faiga faavae, ina ia manino ma malamalama ia pulega malo, ma le pule a le Tulafono.  

O le tatou matafaioi faaauau, ina ia o tatou molimau e lē gata iā i tatou, ae faapea ai i lo tatou atunuu, aemaise ai i lo tatou Atua.I le asō, ia tatou sula ma fiafia i sini ua ‘ausia i lenei 5 tausaga.  Ma ia tatou manatua le sao ma le taulaga ua faia ina ia faamautūina le filemu ma le pulega malo lelei i lo tatou atunuu.  

Ou te momoli atu le faamalo i le faigamalo, i le Itu Agai, i Sui Tuto’atasi, i le ‘aufaigaluega a le Palemene sa fai le latou sao i tulaga lelei ua aliali mai i le Nofoaiga  a le Palemene XV, mo le tou galuega e faia ma le alofa ma le pulunaunau mo Samoa ma lona tofi faaauau.

 

Faamanuia le Atua i taualumaga o totoe.  

Ma ou te faasilasila atu, ua tapunia aloa’ia le Nofoaiga a le Palemene XV a le Malo o Samoa.

Soifua


08 February 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>