Fa’amau le Va-Fa’aleuo o Niu Sila ma Samoa
O le fa’amautuina ai o le so’otaga vavalata mo atunu’u e lua na fa’ataunu’uina lea i le afiafi o le Aso Gafua i le maota o le Komesina o Niu Sila i Samoa i Letava.
Na auai le Palemia o Niu Sila, Jacinda Arden o le Palemia o Samoa aemaise o le to’atele o malo fa’aaloalogia na mafai ona auai i lea aso fa’apitoa.
Na saunoa le Jacinda le taua ai o lea faiga fa’apa’aga mo atunu’u e lua e le gata mo le tamaoaiga ae o le aga’i atu ai le lumanai.
Sa ia fa’ailoa foi le tele o vaega o lo’o ua ia silasila ai pea Niu Sila mo le fa’amautuina lelei ai pea o le atunu’u o Samoa mo so’o se itu lava.
E pei ona silafia ai, o le Aso Lua i le aoauli na tu’uva’a atu ai le Palemia o Niu Sila mai lana malaga mai Samoa.
O se tu lea ma aga fa’ata’ita’i o le asia lea o atunu’u ma silasila i nisi o vaega e le gata ina fa’aleleleia mo ia atunu’u e asia ae o le asia o nisi o fesoasoani na o latou so’oso’o tauau ai le atunu’u.
Mo le to’ai taunu’u mai ai o le Palemia a Niu Sila i Samoa i a , Jacinda Ardern o se tasi lea o tau laiga mamao o lana silasila i le malaga mai ai le atunu’u.
O le Aso Sa na to’ai taunu’u mai ai Samoa.
O le aso ananafi na fa’atino ai le tula’i fa’aaloalo a le atunu’u i luma o le Fale o le Malo e fa’afeiloai atu ai lona to’ai taunu’u mai ai le atunu’u.
I le taimi lenei ua fa’amaoti mai ai e Niu Sila le 6.5miliona e atia’e ai tupulaga talavou laiti aemaise i latou o lo’o galuega tau atina’e tau pisinisi i totonu o le atunu’u.
O Niu Sila o se tasi o pa’aga a Samoa ma o lo’o fesoasoani tele mo le tele o atina’e e pei ona ua i ai le atunu’u.
E pei ona fa’ailoa muamua atu ai le tele o le sao o lenei atunu’u mo tagata nu’u o le Pasefika e le gata i Samoa ae o le Pasefika atoa lava.
I ripoti talu ai ua fa’ailoa mai ai e fa’apea , e le’i leva atu nei ona fa’ailoa mai Niu Sila le mafai ai lea ona fa’atinoina le fa’agaioina o Visa ma tagata sulufa’i o le Pasefika ona o ‘a’afiaga o le tau.
E pei ona silafia ai le taimi le tele o se ‘a’afiaga ua i ai nei Samoa ona o ‘a’afiaga o le tau aemaise lava o atunu’u o le Pasefika e pei ona i ai Tuvalu, Toelau ma nisi.
O se tulaga faigata tele ua o’o ai le tele o atumotu laiti o le Pasefika ona o uiga ma’aleale o le tau.
E le’o taufesiligia le auai o Samoa i nei uiga ma’ale’ale o le si’itia ai lea o le suasami mai lea aso i le aso.
E mo Kiribati lava ia, ua fa’ailoa mai e le Perseitene talu ai o Kiribati i a Tong, lea o lo’o ia ta’ua e leai se isi faiga o lo’o ua silasila ai nei, e na’o le sulufa’i lava i atunu’u lalata mo so latou mapusaga.