Tala fa’asolopito o Samoa mai le amataga - EKALESIA METOTISI.

09 July 2016, 12:00AM

O le amataga o le Ekalesia Metotisi e mafai ona afua mai tua ia Iuni 1835 poo le sili atu teisi i le fitusefulu tausaga i luma atu. Ae ao ina manatua, o lea tausaga e afua tonu mai le taimi na tu-laueleele ai misionare papa’e mai Egelani, lea na afua mai ona o le talosaga a le Koneferenisi a le Uesele Metotisi.

O ulua’i gaoioiga a kerisiano Metotisi ma ulua’i lauga a le Metotisi, e mafai ona afua mai tua i le 1828, poo le fitu tausaga a’o le’i tu-laueleele se failauga pa’epa’e i Samoa, ma pe sili atu foi i le tasi poo le lua tausaga a’o le’i taunuu mai ni sui o soo se faalapotopotoga tau ekalesia.

O nei ulua’i Kerisiano ma failauga na malaga mai Tonga ma filogia ai i se faiga e lē tuusa’o, le ulua’i ave o le malamalaga o le Tala Lelei. O le fe-faaipoipoa’i ma sootaga faava-o-malo i le va o tagata Tonga ma tagata Samoa, sa matua fesoasoani tele i le faaulufaleina mai o le talitonuga faa-Kerisiano ma o le pogai lea na salalau ai le Talalelei i vaega uma o le atumotu.

Sa fai sauniga-lotu i fale Samoa ma isi fale Papalagi i le Sapati, ae o nai Tusi Pese ma Tusi Paia, na aumai mai Tonga. Ina ua taunuu  mai Rev. Peter Turner poo Misi Tana, o le ulua’i misionare lea mai le Fono a le Uesiliana i Egelani, na ia maua ni faapotopotoga o tagata o le Ekalesia Uesele i totonu o ni nuu se onosefulu,  ma o le aofa’i o i latou e 2,000.

I Upolu ma Savaii, ua tuufaatasi alii ma tama’ita’i e avea ma tagata lotu o le Ekalesia Uesele, ae poo le a lava o latou faamoemoega, sa tausisi pea i tulafono, aga ma faiga faavae a lea faalapotopotoga e pei ona aoaoina ai i latou e faife’au Uesele mai Tonga.

E o’o mai la i le asō, o loo i ai pea ni molimau faamaonia o le amataga o Ekalesia Kerisiano i totonu o Samoa, ona o loo faaigoaina pea le Ekalesia Metotisi, o le “Lotu Tonga”, o lona uiga, o le lotu na afua mai Tonga. I lalo o le ta’ita’iga lelei ma le tautigā a alii misionare o Rev. Peter Turner (Misi Tana) ma Rev. M. Wilson, sa sologa manuia le taumafaiga ma faateleina lona tuputupu a’e.

I totonu o le tolu poo le fa tausaga, sa mafai ona la fuafuaina nisi o taunuuga na vaaia, ma i le tausaga 1839, sa mafai ona la tuuina mai faamaumauga nei: 80 falesa, 197 a’oga, 487 faia’oga, 13,000 tagata lotu. Pe i ai pe leai se aoga o lea faasologa o fuainumera, ae peita’i, o loo faaalia manino ai e faapea o se faalapotopotoga o sea ituaiga, sa mafai ona maua ma o taumafaiga a ia misionare, sa matua faamanuiaina lava.

Ae peita’i, i lea taimi a’o foliga mai o loo faamanuiaina ia taumafaiga, sa tula’i mai ai se suiga tele ma le malosi, ma e ao ona tatou matauina le mea moni e faapea o le itu lea e aupito i sili ona tigā, i le tala faasolopito lea o le ekalesia.

E ui lava ina manino lelei mai uiga ma taumafaiga a tagata Samoa, ae sa tumuli ese sui sooupu ae lafoa’i le tala’iga. Sa fautuaina sui auai ma tagata lotu e le Koneferenisi i Egelani ina ia tuuina atu i latou i lalo o le vaaiga a le L.M.S. ma ona o lea itu, e to’atele tagata ua lē mautonu ma maua i le ita, ma sa matua mumusu lava e faatino lea fuafuaga; o le toatele o i latou na se’e atu i le Katoliko Roma, ae o isi sa faaauau pea i le mea sili latou te mafaia e tausisi i le faavae ma a’oa’oga a le Ekalesia Uesele.

Sa faaali pea e tagata Samoa lo latou lotomau, ma finau pea lava pea, ma talosagaina se fesoasoani a Tonga, ma na talia e Ausetalia le latou talosaga. O tamalii o nu’u ma tagata o loo totoe o le ekalesia sa latou talosagaina se fesoasoani a Tonga, ma sa lagolagoina malosi e Tonga le latou talosaga, ma latou talosagaina ai se fesoasoani a lo latou Tupu, ma fai ai loa se talosaga, ma tofia ai loa e le Koneferenesi a Ausetalia tofiga i Samoa. 

09 July 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>