Manatu o le Fa’atonu - Ua ilā le suafa o le atunu’u

By Mata'afa Keni Lesa 12 April 2016, 12:00AM

Se fa’amolemole a se tasi i le Matagaluega a le Palemia ma le Kapeneta, se’i tau fa’amalamalama mai lava, pe na fa’apeī ona o’o  le Ofisa o le Hai Komesina o Samoa i Ausetalia, i le mea lea na ta’ua mai nei, i Pepa Panama. 

E mafua lenei talosaga, ona o lea na saunoa manino le Ali’i Palemia, na te le-silafia lava ni feso’ota’iga a Samoa ma le lavelave lea a le Mossack Fonseca, ma e tatau lava, ona iai se tagata i’ina, e malamalama iai. 

A silasila i matafaioi ua mae’a ona tu’u-matamaga a le SIFA – le Pulega o Tupe Teu i Fafo a Samoa fa’apea teuga-tupe i atunu’u i fafo a Tuila’epa ma le pulega, e ono tilofia ai lava, e iai se mea o tupu.

I le silasila a le lalolagi i le taimi nei, e tasi a le mea ua tulimata’ia nei.

Le suafa pele o le atunu’u, ua ilā i faiga-fa’aalatua – le taumafai lea e ‘alofia le mea e tatau ona fai. Moni ai le teine-tuā: Faigata ona toe ‘apo’apo mai le susu ua masa’a.

A fua la i le ‘ese o fa’aaliga mai le malo e uiga i tupe-teu i atunu’u i fafo, e foliga mai la, ua matua vali-ululi ai le igoa o Samoa i ia fa’aletonu ma o le a matua fa’avavau ai e fiu e toe tau-fa’alelei.

Ae malamalama gofie lava.

Ioe,  ua loa aso o ta’ua Samoa, o se tasi o malo-lelei i le Pasefika, e leai ni tupe e totogia mo ni lafoga fa’apea. Lona uiga, e le se mea e so’ona te’ite’i ai tatou uma i fa’aaliga ua ‘aumai nei i Pepa Panama.     

O le ogaoga o lea mea, o le ta’u-leagaina ai o le igoa o Samoa i nei faiga-leaga e pei o tupe e maua i ala-pi’opi’o, o taumafaiga e ‘alo’alo mai le totogia o lafoga masani, o teuga-tupe ‘ele’elea  e faia i atunu’u mamao ma le tele o fa’aAlatua fa’apena e leai se Samoa Kerisiano e fia ta’ua ai. 

O se tulaga matua mata’utia lea i se atunu’u ua fai ma anava a ona ta’ita’i, le ta’uta’u pea ma ta’uta’u pea, o faiga-malo ma pulega lelei, o faiga-malamalama ma fa’alauiloa atu, le amiotonu ma le fai-mea sa’o i le tele o taimi. Po’o le a lava la lau fa’auigaina o ia mea, o le mea moni lava, o tupe-teu i atunu’u i fafo, o aga ia ma faiga, a’o amioga fo’i a latou ua siamupini i faiga-pi’opi’o, ua tāulagi i tulafono ma ua le-fiafia i ni mea amiotonu ma mea sasa’o. 

Mo tatou nei le ‘au-le-save, o le ‘auga lea o talanoa i le lalolagi i le taimi nei, o Pepa Panama. 

Na o si fa’a’emo, o Pepa Panama, o se faula’iga o fa’amaumau e o’o atu i le 11.5 miliona mai se kamupani-loia, na fa’alauiloa ai fa’alaua’itele, le ‘auala e nana ai e le ‘au-mauoloa o le lalolagi, a latou tupe. O ia fa’amaumauga, e mai le kamupani-loia o le Mossack Fonseca e fa’amautu i Panama, o se tasi o kamupani e ‘ai-lililo ana galuega i atunu’u i fafo. 

O fa’amaumauga nei na maua e le nusipepa o le Sueddeutsche Zeitung, o se nusipepa e fa’amautu i Munich, Siamani. Na fa’ailoa ma fa’asoa atu e le nusipepa lea, fa’amaumauga ia i le Vaega Fa’asalalau Fa’ava-o-malo i Uosigitonu i Amerika (ICIJ) ma isi vaega fa’asalalau e pei o le Leitio a Peretania (BBC) ma le Guardian. 

A’o a mea o iai?

 “O fa’amaumauga nei e 11.5 miliona, o lo’o fa’aalia ai faiga-fa’alilolilo a se pisinisi tau-loia a le lalolagi ma faletupe-tetele, e fa’atauina atu a latou faiga fa’alilolilo nei i ta’ita’i ma sui-aloa’ia o malo o le lalolagi, o tagata-su’etupe i ‘auala taufa’asese ma faiga fa’aalatua, o e gaosia ma fa’atauina atu fuala’au ma vaila’au fa’asaina, o pilionea, o tagata ta’uta’ua i tifaga, o fa’afiafiaga ma ta’aloga,” o le fa’aaliga mai le ICIJ. 

A’o fea e oso mai ai Samoa? 

Tusa o se tala na fa’aulutalaina “Fa’aaoga se tasi o le Ofisa o Samoa e fesoasoani mo le fa’atuina o kamupani a le Fonseca”,  lea sa fa’asalalauina e le Guardian i le vaiaso talu ai. O lo’o ta’ua, sa masani lava ona fesoasoani se tagata-faigaluega o le Ofisa o le Hai Komesina o Samoa i Ausetalia, i le Mossack Fonseca mo le amataina ma le fa’atuina o ana kamupani nei. O se tasi o kamupani nei na mulimuli ane feagai ma pefea ona o le fa’atauina atu o oloa i le malo o Suria ma ana vaega’Au, le militeri.  

O kamupani nei e ta’ua, o ni vaega e fa’atuina mo fefa’ataua’iga fa’aPisinisi ae ‘uti’uti a latou meatotino (aseta) ma fa’ale-va’aia tele ni a latou galuega fa’atino. E fiafia tele iai tagata e naunau e ‘alofia le totogiina o tiute ma lafoga masani, i latou e manana’o e ‘ave-‘ese atu a latou teuga-tupe, e aunoa ma le iloa e tagata-nu’u lautele ma malo, fa’alapotopotoga ma pulega aloa’ia i atunu’u o le lalolagi. 

I le tala lava lea, o lo’o fa’ailoa ai e fa’apea, e foliga sa fa’aaoga e le Ofisa o le Mossack Fonseca i Samoa nei, le Ofisa o le Hai Komesina o Samoa i Canberra, e fesoasoani i le tu’uina atu o ana fa’amaumauga, mo le fa’atuina o ni kamupani i isi atunu’u e pei o le United Arab Emirates ma Uruguay.

O ia fa’aaliga uma, na matua te’ena malosi mai. 

I se fa’asalalauga na tu’uina atu i le Guardian, na fa’ailoa atu ai e Hinauri Petana, le Hai Komisi o Samoa e fa’apea: “Fa’amolemole ia utagia lelei, e le fa’atinoina e le Hai Komesina o Samoa ni galuega fa’aLoia po’o ni ‘au’aunaga fa’aleTulafono mo kamupani ua i Samoa, vagana lava le Matagaluega o le Va-i-fafo ma Fefa’ataua’iga i Samoa latou te fa’atinoina lea matafaioi e ala i loia o lo’o fa’atinoa ia ‘au’aunaga i lalo o tulafono talafegai.” 

Saunoa Hinauri, e le fa’amaonia fa’aleTulafono e le Hai Komesina ni fa’amaumauga po’o ni pepa-mo’omia mo ia mea, ma na te le-silafia lava pe sa tu’uina atu muamua se ‘au’aunaga fa’apea mo le Pangates po’o se isi lava kamupani mai le Mossack Fonseca. 

I se fa’asilasila mulimuli ane, na ia fa’amaonia ai se talosaga sa fa’ao’oina atu mai le United Arab Emirates mo se ‘au’aunaga fa’aleTulafono fa’apea.

“’Ou te fautua atu, o Luciano Fonoti sa tofia o le komesula mo le Ofisa o le Hai Komisi o Samoa ma na tu’ua le Ofisa ina ua mae’a lona taimi i le Hai Komisi i le 2013.

 “Ou fa’ailoa atu, o Luciano Fonoti sa tofia o le konesula mo le Ofisa o le Hai Komisi o Samoa ma na tu’ua le Ofisa ina ua me’a lona taimi i le 2013.

 “Mo le silafia, o le Ofisa o le Hai Komisi o Samoa, e na ona matou tu’uina atu o pepa, fa’amatalaga ma fa’amaumauga aloa’ia o mea e fia fa’agaioia, a’o le fa’amaoniga fa’aleTulafonoina o ia mea uma, e fa’atino mai lea e lo matou pulega i lo matou atunu’u pele, o Samoa.

“O lo’o fa’amauina, e iai se talosaga a le United Arab Emirates (mo le Pangates) sa na tu’uina atu e Luciano Fonoti, o se ali’i-ofisa i lena taimi. Na te le’i maua (fa’apea fo’i le Ofisa o le Hai Komisi) o se fa’amanuiaga tau-tupe po’o se isi lava ‘auala e pei ona e fesiligia.

“Matou te fa’aauau ai pea ona faia fa’apea, pe a mo’omia ai e o matou ta’ita’i ma le malo, pe a fa’atino talosaga fa’apea. Matou te le o a’afia lava fo’i i se ‘auala ma so’o se galuega a so’o se kamupani fa’apena. O pepa uma ma fa’amaumauga aloa’ia, e fa’amaonia fa’aleTulafono ma aloa’ia mai, e o matou ta’ita’i i Samoa.” 

Ua lelei tele Hinauri. Ua manino lelei lau sausau.

A’o le a se tala a latou ia – ofisa o lo’o i Samoa nei?

E tatau lava ona fai se tala a se si.

Manuia lenei vaiaso Samoa, Fa’amanuia Le Atua!


By Mata'afa Keni Lesa 12 April 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>