Fa’amavae atu le atunu’u i le Afioga i le Sui Tofia – Tofā Tuiloma Pule Lameko
O le Aso Faraile na se’i mavae atu nei na fa’amavae atu ai le atunu’u i Le Afioga i le Sui Tofia – Le Tofā iā Tuiloma Pule Lameko.
O ona toe sauniga na fa’ataunu’uina lea i Tuana’imato na auai ai le Ao o le Malo, Tuimaleali’ifano Va’aletoa Sualauvi II, Sui Ao - Le Mamea Mualia Ropati, Palemia Afioga Tuilaepa Sa’ilele Malielegaoi aemaise o sui mamalu o le Palemene, aiga ma fanau loto fa’avauvau.
O le molimau i le soifua galue o le Afioga i le Sui Tofia – Le Tofā iā Tuiloma Pule Lameko na saunoa ai le Afioga i le Palemia, Tuilaepa Sa’ilele Malielegaoi.
“O le isi lenei tamā ua loa lona soifua galue i lo tatou Malo ma le atunu’u mai lava i le taimi na uma ai ana aoga. Sa amata a’oa’oina Pule i le Aoga a le faife’au ma le tulagalua i Saleilua, Falealili, Kolisi o Avele ae na faai’u i le Kolisi o Samoa.
“Sa mua’i galue i le Esetete Tausi ona soso’o ai lea ma le Ofisa o le Tupe i le Vaega o Fa’amaumauga o Tupe Maua ma Tupe alu a le Malo. Ma faai’u ai ina ua tofia e avea ma Tausi Tusi Sili a le Malo i totonu lava o le Matagaluega o Tupe i taimi tonu ia a o o’u avea ma Pule Lua i le Matagaluega o Tupe.
“Na ia tu’ua le Matagaluega o Tupe ma avea ai ma ulua’i Pule Sili o le Kamupanī Vaa a Samoa i lona faato’ā faatuina, na te faatautaia faigamalaga a le atunuu i le va lea o Savaii ma Upolu.
“Tau mai i le taimi lea o tau’ave pea e vaa kalasini a Kamupanī femalaga’iga, ma ua tauau ina le gafatia foi e Kamupanī latou ona fa’aāuāu ia foi ituaiga tautua mo le atunuu ona o le taugatā tele vaganā lava le Malo e mafai i le itū tautupe ona tau’ave lea foi Tiute e fitoi tonu lava i le Malo e pei foi ona fai e le tele o Malo tauatia’e le faatupe o va’a lelei ma le saogalemū mo femalaga’iga i le va o Upolu ma Savaii – po o Upolu fo’i ma Amerika Samoa.
“I nā vaitau, o vaa kalasini, e matuā susū pala ma tau fai mama’i vasa le ‘aupasese pe ‘ā sousou le sami; silia fo’i i le 4 itulā o faigāmalaga i le vaimotu.
“Lea ua na o le itulā e tasi i nei onapō i va’a saoasaoa ma le saogalemū.
Na tu’ua e Tuiloma le Kamupanī Vaa i le 1976 ma tauvā ai e avea o se sui fa’atū mai lona Itumalo o Safata ma o le auala lea o lona ulufale mai i Upufai o Malo ina ua tofia ma faipule i le mae’a ai o faigāpalota lautele.
“Sa tu’ua e Pule le Itumalo o Safata ae tauvā mai Falealili i le suafa Tuiloma i nofoa’iga a le Palemene mulimuli ane ai ma tofia ai e avea ma Minisitā o le mālō ae faai’u i le tofia nei e le Palemene o Samoa e ‘avea ma Sui o le Fono a Sui Tofia ina ua faamavae ma le tofi faipule a o lumana’i ai le faigāpalota lautele a le atunuu i le 2016.
“Pei ona silafia o Sui Tofia e tau’avea tiute uma o le Ao o le Malo o Samoa i so o se taimi ua lē avanoa ai le Ao o le Malo e faatino ona tiute faa-Ao o le Malo ona ua malaga i atunuu i fafo po o le gasegase foi.
“Lea ua faamalōlō ai e le Atua le ‘au’auna mai ona tiute a o galue pea i le Tofi o le Sui o le Fono a Sui Tofia.
O Tuiloma o le tasi o Sui Fa’avae o le HRPP faatasi ai ma le Afioga ia LeMamea Lopati o loo seei foi i le Tofi mamalu o le Sui o le Fono a Sui Tofia ma le to’atele o isi fo’i Sui Faavae ua tele ina maliliu.
“ O le sao iloga i le nofoa’iga a Pule Lameko mo le Itumalo o Safata, o le teuteuga lea o le Tulafono Fa’avae mo le toe faaopoopoina o le Sui Faipule e lua ai sui o Safata e aofia ai ma le Itumalo o Salega. O le suiga lea o le lua o Sui o Safata na “malolo” ai Pule i le Palota na soso’o ai ma tula’i ‘ese ai loa ma tauvā mai i le suafa Tuiloma i Falealili.
“O toe teuteuga o tulafono o faigāpalota i le tasi le tagata tasi fo’i lana palota, ma suiga ua fuafua nei o tuā’oi o Itumalo palota, o ni suiga ua leva ona tatau ona fai, e si’itia atili ai le amiotonu o faigā filifiliga o tatou sui faipule, ma tu’uitiitia ai le fesūa’i i le faamasinoga o sui na tauvā ina ua mae’a se faigāpalota. O se va’aiga loloto lea pe a fai e silasila i le ata lautele ae lē o le silasila pūmo’omo’o fa’avaifale ve’a.
“Pei ona silafia e to’atolu i latou o Sui Tofia e tusa ai ma āiāiga o le Fa’avae o le Malo o Samoa.
“E lua la nofoa ua avanoa nei i tofiga mamalu nei a sui o le Fono a Sui Tofia ma o le a tuu atu i le Atua i talosaga na te faasino mai nisi ua tatau ma talafeagai i le amio ma le tofāmamao e lē faavevesi atunu’u, e musumusuina le Palemene o Samoa mo nei tofiga tāua a le Malo, e ‘auala i le fautuaga a le Kapeneta. E leai fo’i se ‘auala e faavavevave ai se faai’uga - e ao ona faifai mālie ma le toto’a.
“E fai aso fo’i le Atua.
“O Tuiloma o se ta’ita’i e finau tele toe taofiofigatā i ona fo’i taimi a o avea ma sui usufono o le Fono Aoao Faitulafono. Ina ua ou asiasi i ai a o gasegase fai mai se tasi o ona alo teine ma soisoi: “Tele ā ina matou sese ua matua si o matou tamā ua tau ‘elea fo’i fuainumela. “ Peita’i e o’o loa i mea tautupe, matou te fiu e faafenumia’i fuainumela ina ua uma se fa’alavelave, a o le atili ai lena ona ola antenna a le toea’ina – e leai se sene e misi i lana vaai.