Samoa ne’i Galo Talatu’u ma Tala o le Vavau a Samoa - O LE ‘AVA

18 July 2016, 12:00AM

E pei o se lamepa lotolotoi i le pogisa, ma o le a le-mate le susulu o lona malamalama e ofaga iai mafaufauga o tupulaga au i luma o Samoa

O nisi nei o Tala ua ‘oto mai le Tusi, Samoa Ne’i Galo (Volume 1) sa tu’ufa’atasia ma fa’amaumauina e le Matagaluega mo Tupulaga, Ta’aloga ma Aganu’u, ua ‘auina atu e lau Nusipepa, le Samoa Observer aua tupulaga ma le mamalu o le atunu’u e pei ona fa’ananau iai. O nei tala, o le a ‘auina atu i vaiaso ta’itasi. 

Upu Tomua:

O le ava o le laau ua soo ai le aoao o le Atu Samoa. O tala o le Vavau ma talatuu i Samoa, toetoe lava tofu tala o ia mea ma lona faapogai. Se tasi lenei o Talatuu a le atunuu ua anamua lava. E faapelepele ma mamae tagata Samoa i le laau lenei aua ua taua o se tasi o ana measina. E le soona tupu i laufanua, vagana ua totoina. O lona taua ma lona tulaga taualoa i loto o Samoa aua e faatino ai le aganuu mamalu ua taua o ‘fesilafaiga’. Ua iloga se vaega o tagata o le atunuu latou te teuina i maota ma laoa le ava ina ua maea ona suaina mai laufanua, ma teuteuina lelei ia mago faala. O Tupu, Tamalii, Failauga atoa ai ma nisi tulaga tofi taua, pe faalemalo ma soo se faalapotopotoga pei foi o tofiga faalelotu latou te teua e faatino ai le vafealoai faa-le-aganuu.

E mafuli le talitonuga o Samoa e le se laau na ola i laufanua poo eleele o le atunuu ao le laau na uluai aumai le Atu Fiti.

Ao isi ole au faitau i mea o le Vavau – i Samoa, o le laau lenei na mafua lava ona o le atalii o Tagaloalagi le mataisau poo le foafoaga o Samoa.

I le lotoifale o Samoa lava ia, e le se tala fou le ava. O se talatuu ua tele nisi o Tusitala ua uma ona tusia ai ni molimau. O le taofi foi, e le tasi le atunuu u talaaga o le ava. Ao le itu e taua, o foliga vaaia ia o mea na afua ola ai le ava. O le tele o talatuu a Samoa e tuutaliga mai lea tupulaga i lea tupulaga. E iai le itu o le pogai o le ava atonu e ‘autasi ai taofi o le atunuu, o lona talaagalea. Fai mai le mau, o le ava e iai lona gafa ma ua mafua mai i le tagata. O le ala lea ua taua ai i le amataga faapea, o le ava e iai lona gafa ma ua mafua mai i le tagata. O le ala lea ua taua ai i le amataga faapea, o le laau na aumai i nisi motu o le Vasa Pasefika poo Fiti foi.

O le ava na toto i Manua, i Upolu ma Savaii foi. Poo fea na uluai toto ma ola a’e ai le laau o le ava? Afai e tali i lea fesili, ailoga e tasi se mau faamaoni e ioeina e tagata uma o Samoa. E taua ma tu malo le ava, pei foi o le ietoga i loto o tagata Samoa.

TALA MUAMUA

“Sua le ava ae toto le Ata”

Sa nonofo i le nuu o Vailele i le vaega ua taua o le Tuamasaga i le motu o Upolu se ulugalii i po anamua. O Sinapoula ma Sinafaalua, o le fanau teine lea a le ulugalii. Na alu le seuga lupe a Faoulusau le tama teine i le tasi aso, Sa taliga le foi ane o le suga a le tama o le aiga e le tina, ona ia auina lea o teinee faafetaiai lo la tama aua ua tusipa le la. Le sailiga leneia teine o lo la tama faapea na tau i Siumu i le itu Safata, ma ua faapea na tau i faasolosolo lava agai i sisifo i le motu.

Na siliga ona fetaiai ona tuua lea o le vaomatua e teine, a ua savali i le talafatai, o le a toe liliu i sasae i lo la nuu.Na tau ane tamaitai i Mulifanua a ua i gatai i le aloalo se vaa ua taualo folau ese atu ma le gataifale. O le vaa, e mai Fiti. Sa saili fofo mai i Samoa mo le gasegase o le Tuifiti. O lea o le a toe taliu i lo latou atunuu, ua le maua se taulasea. Ona o ane lea teine, tutu i le matafaga ma talotalo i le vaa e foi mai mo laua. Pei na mumusu le auvaa e foi ane i uta le vaa, peitai, na fiu e taualo a ua pei e le alu le vaa.

Sa toe liliu le va’a i uta ma ua o ai nei tama’ita’i. O le auso lenei na avea ma fofo i le ma’i o le Tuifiti seia iu ina toe malosi ma manuia ai le alii. Mulimuli ane, na fai ma autaunonofo Sinapoula ma Sinafaalua a le Tuifiti. E tusa ma sailiiliga ma le mau faaalia mai nisi o tagata matutua iloga i tala o Samoa, na fananau uma tama’ita’i e toalua i le alii. Tasi lenei talatuu a Samoa ua faamaonia atili ai, e lasi fesauaiga o gafa o le tupuaga anamua o Fiti ma Samoa pei ona maua i isi tala.

fanau Sinapoula o le tama ma ua igoa ia Suasamiavaava. A’o Sinafaalua, o lana fanau e toalua, o le tama o Soalateteleupegaofiti ma lona tuafafine o Muliovailele. Sa matua fiafia le Tuifiti i ona alo i teine Samoa pei ona faamatalaina. Ae peitai, sa ma’i Suasamiavaava ma iu ina maliu. 

“Se a se mea na tupu ma aliali mai le tuugamau o le tama o Suasamiavaava”.

Ua mavae ni aso, ae tupu a’e ai loa lea o se laau i luga o le tuugamau o le tama. Sa foliga le laau o ni tamatamailima o se tagata. O se laau lava ua fou i le vaaiga a Fiti. O le laau lenei na faaigoa o le ‘ava’. Na o’o ina o le a asiasi mai Muliovailele ma lona tuagane e saili lo la aiga i Samoa, ona la aumai la lea o ni fusilaau (ava) pe mata o le a aoga i le atunuu o lo la tina. O le folauga lenei na taunuu tonu lava i Vailele le nu’u o lo la tina. 

O le faapogai lea o le mau “O le ava e fai lona gafa,” e pei ona ta’ua i le fa’atomuaga. 

LONA LUA O TALA’AGA O LE ‘AVA

E toalua le fanau tama a Tagaloaalagi i se tasi ona faletua. O Avaavaalii ma le tama o Soosooalii. Na maliu le tama o Avaavaalii, e taua e nisi tusitala o “Ava a Alii”. O lona tuugamau faapea na ola a’e ai se laau e lima ona lala, ma e foliga o ni tamatamailima o se tagata.

Ona faaigoa ai lea e tagata o Tagaloaalagi, ‘o le ava’. E mafua ai le igoa, e faamanatu ai le tama, le atalii o le alii o Tagaloaalagi, o Avaalii poo Avaavaalii. O le talaaga poo talaga e lua pei ona faamatala otooto atu nei, e matua lautele na’ua, peitai, o le itu sili e ao ona faatauaina, o le silafia lea o ni mafuaaga poo faapogai o le i ai, ma le tulaga aloaia o le laau o le ‘ava, i totonu o le Atu Samoa. 

E moni lava, o le ava e i ai lona gafa i ona talaaga.  

MANATU FAAOPOOPO:

1. Ua faamaonia i suesuega lautele i le fia mautinoaina poo fea tonu na uluai toto ai le ava, e le autasi le silafia ma taofi o Samoa. O le talitonuga o Samoa i Sasae, o Manua lava na muai toto ma ola ai le ‘ava.E faavae lea manatu ona e faapea, o Tagaloaalagi lava ma lona atalii lea na maliu, o lo latou laueleele na soifua ai Tagaloaalagi. O le tolotolo o Saua o ia eleele o le mea tonu lea na amata ola ai le laau. Ua latou taua fo’i lea mea o Sauaiava poo Sauaiaava. 

2. I le faalautelega o lea taofi o Samoa i Sasae, e matua maumaututu lea mau, o le alii o Tagaloaalagi, o ia lava na uluai fausia motu o le Atu Samoa atoa. O le tasi fo’i itu, afai e faamaonia le mau, o le laau na muai aumai i Fiti ona o teine e toalua pei ona taua i le amataga o le Tala, e ese ai le ‘ava lea, ae o Sauaiava, le uluai nofoaga o Samoa na ola ma tupu ai le laau o le ‘ava. 

3. O se tasi vaega o tagata o Samoa i Sisifo latou te auai fo’i i lea mau, pei ona taofi i ai le Atu Sasae o Samoa. Nisi taofi, e le o le tama o Suasamiavaava na oti, ao le Tuifiti, na tupu ae ai le laau i lona tuugamau. Tapasa i Folauga i Aso Afa, Gatoloai P Sio. Fai mai le mau a le alii tusitala, na malaga mai tama e toalua ma le teine o Muliovailele. Sa tofu latou ma le laau. Taunuu muamua i Savaii. Na toto le isi laau i Fagalele ma ua taua lea mea o le ‘Aiava’. 4. Sa faaauau mai i Sasae le folauga, toto lea o nisi o laau e lua i Safotu, maua le Toluaiava. O le laau a le teine o Muliovailele na toto i Vailele, maua ai le igoa o le malae, o le Malae o le Niniva, aua na gali e le isumu le ava ina ua ola ma niniva ai. 

O le tama o Suasamiavaava na folau agai i Manua ma toto ai le isi ava i le tolotolo o Saua, maua lea o le Sauaiava. Nisi ia o taofi o le Alii Tusitala.  5. E manatu nisi, o le Tuifiti na maliu ae le o le tama o Suasamiavaava. O le taofi fo’i lea o loo faaalia i le mau a Gatoloai P Sio, atoa ai fo’i ma isi taofi o tagata Samoa. O le taofi faaalia i le Tusi ua taua o Tu ma Aganuu ma Talatuufaasolo o Samoa, fai mai le mau, o le atalii o Tagaloaalagi o Avaalii na maliu ma ola a’e ai le laau ua avea nei ma ‘ava. 

6. Ae o le molimau a se tasi Alii Tusitala C Stuebel – Myths and Legends of Samoa. Tala o le Vavau ma Talatuu o Samoa fai mai, o le tama o Suasamiavaava na maliu ma tupu ai le ava. Na o Soalateteleupegaofiti ma le teine o Muliovailele na malaga mai Fit ii Samoa ma aumai ai le laau. O le taofi o le afioaga o Vailele, o lo latou eleele lava na muai toto ai le laau, ae mulimuli ai ona toto lua isi laau i Safotu, e i ai le Toluaiava. 

7. E le mafai ona mautinoa ma le tonu le mea moni aua e tofu le motu o Samoa ma le latou lava Tala. o se isi o manatu, na amata mai Saua, lua i le Tuamasaga i le nu’u o Vailele, ae tolu i Savaii. O se isi lea pogai o le igoa, Toluaiava. O Samoa, o le atunuu lava o upu ma le oa i mafaufauga na fausia mai ai lana gagana aemaise o fuaitau loloto ma le maotua, i lana gagana o lauga mai po o le Vavau e o’o mai i nei augatupulaga. 

E talalasi le atunuu o Samoa!

 

Uiga o Upu: [Ua faauigaina faatatau i le faaaogaina i le Tala]

‘autaunonofo – o to’alua, o ava a se tasi, o fafine a le tane

Aloalo – vaega papa’u o le sami, lata i le matafaga

Faafagogo – masani ai, lauiloa

Tagiao – laulauvivilu ai, iloa 

Mamae – pele i loto, faapelepele, tausia lelei 

Fesilafaiga – feiloaiga, faatasiga fealoaloa’i, feiloa’i 

Mataisau – amataga, foafoaga, ulua’i galuega, tufuga mua 

Measina – taua, faapelepele i ai, teuina lelei 

Taualoa – aloaia, faatauaina, tulaga maualuga o mea 

Taulasea – fofo, fai vai Samoa, foma’i fofo

Talalasi – eseese, e le tasi, taofi eseese 

Le tavalea – e le faaleagaina le tasi mau, le teena

Tu malo – taua ma taualoa, aloaia ma maualuga

 

Alagaupu:

“Ia sua le ‘ava ae toto le ‘Ata”

a) Upu faaleaia’u, faalototele ma faamalosi 

e) Suitulaga poo le suia le tauavega o se galuega 

i) Ia solisoli muliaao 

o) se mea ia le motusia pei o tofi poo gafa fo’i

u) E mavae atu tupulaga, ae fotua’i mai isi 

 

Faamatalaina:

Galumalemana Samoa i Vailele, Lavea Uele o Safotu, Tuimalatu Iose o Uafato, Tevaga F Tufaaga o Lealatele 

18 July 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>