PULEGA SOOFAATASI O SAMOA

By Fuimaono Na'oia Fasavalu Touli F. Tupua 19 August 2016, 12:00AM

E ao foi ona ta’utino atu o le sefulu o tausaga o le pulega-malo soofaatasi na i’u ina aafia ai le to’atele o Papalagi iloga ma le faatuatuaina i upufai ma le pulega o Samoa. O nei tagata e aofia ai ni Faamasino Sili se to’atolu e pei o Cedercrants i le 1890, o Ide i le 1893 ma Chambers i le 1897, faatasi ai ma Peresetene e to’alima o le Komiti Faatino o le Eleele Sa, e pei o Pilsach 1891, Schmidt i le 1893, Blacklock i le 1897, Raffel  i le 1897 ma Solf i le 1899, ma Komesina o Eleele e to’afitu e aofia ai ma Alii Faufautua iloga mo tagata Samoa o Edwin Gurr mai le 1892.

O le isi alii Papalagi o Robert Louis Stevenson-lea foi sa tele lona sao i upufai o le malo o Samoa i le faagasologa o lea lava vaitaimi. O lana tautua ia Samoa sa fai to’atasi lava e ia e ala i le alofa ma se ala manino so faagasolo lona nofo i Samoa mo le lima tausaga, a’o le’i maliu i le 1894-ma o loo tumau pea ona avea o ia ma tagata Papalagi logologoa i tagata Samoa. Ae ui o lea, o le Feagaiga i Perelini na alia’e mai ai se malosi uiga ese e manaomia ai le galulue faatasi i le va o Konesula e to’atolu ma o latou malo, ma sui aloa’ia faava-o-malo e to’alua e pei o le Peresetene ma le Faamasino Sili, le Komiti Faatonu o le Eleele Sa ma Alii o Samoa.

Ua le ma’alofia le tula’i mai o faafitauli. E le gata i lea, ae o le leai o se pule a le Aiga-Tupu o Samoa, o le fetaua’i o Tagata Papa’e ma le leai o se pulega faatonu maopoopo –lea sa le mafai ai ona faatonu ma ua faatetele lona malosi. Ua tuuina mai e le Pulega-Malo fai to’atolu se faiga-malo taugata lea na te manaomia ai le maua i taimi uma o fesoasoani tau tupe mai fafo. O mataupu tau le lotoi-fale ia na tula’i mai ina ua tuumalo le Tupu o Malietoa Laupepa i le 1898 ma fete’enaiga tau le filifilia o se tasi e suitulaga ia te ia –na toe sasao ai le fetaua’i o le atunuu faatasi ai ma le fetaua’i o Sui Konesula ma Fuāva’a Tau-na faamuta ai loa le pulea o Samoa e Malo Tetele e tolu ae faavae loa le Komisi Faava-o-Malo, Na faamuta e le Komisi le fetaua’i o itu-taua ae fai le maliega lea sa tu’u atu i totonu o le Fono Faavae a Samoa i le 1899-ma faasa ai loa ona toe fai ni Tupu ma se faiga-malo e pulea e se pulega fai to’atasi.

E ui lava ina sa faaauau pea ona lagolago e Peretania le pulega fai to’atolu-ona o le manatu i e o nonofo i Ausetalia, ae na faaalia manino  e le Komisi e faapea e pau lava le ituaiga o faiga-malo lelei ma talafeagai mo nei atumotu, e tasi foi le faiga e mautinoa ai le manuia ma le filemu, o se malo lea e tasi lona pulega. Ua solo lelei le pulea e Amerika o le Taulaga i Pago Pago ma ua aloa’ia foi e malo tetele e tolu atoa ai ma le tulaga malosi o Siamani e fai fetuunaiga.

Ua faamalosia atili Peretania ina ia solomuli ese talu ai le Boer War i le 1899 ma le tulaga le ma’alofia o le ono mafai e Peretania ona fai se sootaga e tete’e ai isi malo i totonu o Europa. O le musu o Ausetaralasia e faatiga le faiga-malo ma latou folafolaga le taunuu e pulea le Atu Solomona ma Toga-atoa ai ma le tuu avanoa o Siamani i le mana’o o Peretania na te pulea Aferika-na tua i le vaevaeina o Samoa i le va o Siamani ma le Iunaite Setete. O lea na sisi ai loa le Fu’a a Siamani i Mulinuu i le aso 1 o Mati 1900.

Sa manatua lelei e Misimoa e faapea o se vaega tele o le Eleele Sa o Apia i le 1890-sa leai ni auala, ala laupapa, nofoaga e fai ai fonotaga, falepuipui poo isi lava mea sa tatau ona i ai.E le gata i lea, ao faagasolo le 1890, sa le faamanuiaina taumafaiga a le Pulega fai to’atolu e una’i le faavaeina o se nofoaga mo Papalagi, aua o le faitau aofa’i o tagata mai fafo i Apia-sa na o le 260 i le 1895…..sa leai foi se uafu lelei i Apia i le 1895, leai se a’oga mo tamaiti uma, leai ni masini tinei-mu, leai ni auala savali lelei, ae lima faamasinoga sa i ai e su’esu’e ai solitulafono tau le faaoo-lima.

I le 1889-o le faamatalaga lenei a Sir Rober Stout e faasino i Apia: “O le ala autu pe afai ou te faamatalaina-e faataamilo solo i le matafaga e le atoa lona lapotopoto-ma e eseese lava lona lautele mai le sefulu futu i le fa-sefulu futu, pe o le luasefulu futu le fua faatatau e laugatasia ai. O le ituala i tai o le auala, e tele ni uafu laiti o loo i ai, o isi vaega o loo tutū ai fale. O isi lava vaega, e leai ni fale o i le itu i le uafu. O fale o i luga o le auala e mafuli lava if ale papalagi e fausia i la’au ma e fai o latou taualuga.

E le tele ni faleoloa e ato i ‘apa. E lau-tetele poletito o isi fale. O faitoto’a ma faamalama o isi fale e matala, a’o isi e i ai faitoto’a vane ma faamalama. Ae ui o lea, sa manino mai le i ai o se tulaga auiluma tau le fausia o fale a’o faagasolo le 1890. O le 1890 na faatu ai se komiti o se Fale Tele e fai ai fonotaga, i lalo o le ta’ita’iga a le Ta’ita’ifono o Misimoa poo Harry Moors ma lē na suitulaga ia te ia  o Robert Louis Stevenson poo Tusitala. O le fanua sa lisi mai le Ala o le Tivoli poo le Tivoli Road i le ala i Falealili poo le Falealili Street-pe tusa lea ma le 150 iata mai le Ala i Luga o le Sami poo le Beach Road-ma o le na fausia lea Fale Tele mo Fonotaga o Mr. Bahn, ae faatupe i saofaga a tagata lautele.

O totonu o lea Fale e leai ni teuga, ae sa avea lava ma totonugalemu o soo se sauniga faitele i Apia, nofoaga o fonotaga mo Komiti Faatonu a Konesula, sa fai ai se A’oga o le Gagana Peretania ma sa faaaogaina foi mo sauniga-lotu ao faagasolo le fausia o le Falesa i Matafele. Sa mulimuli ane ona faaleagaina lenei Fale ma tuu ai loa i lalo i le 1960. E le’i umi se taimi talu ona faavae-ae faatupe loa e le Fono o le Eleele Sa le fausia o se fale o le Malo i Mulinuu i le 1891-e tuu-faatasi ai le Maota o le Peresetene ma Ofisa o le Malo.

O lenei fale sa faafesaga’i ma le Maa Faamanatu o Siamani ma sa tusia le ata ma faafoe e Mr. J.S. Walker, le Tusiata a le Malo. Ona nofoia loa lea e le Faamasino Sili le fale e soso’o ai- lea na fau mo Brandeis i le 1887, ae se’e  i Motootua i le 1894-lea na fausia ai e Mr.A.A.Willis se fale fogafale lua na te faaaogaina i luga o le maupu’epu’e i tua ane o le fale tuai o Mr. Weber i Motootua. O lenei fale na toe si’i atu i Si’usega ma sa faaaoga mo le Aoga a Tusitala poo le Robert Louis Stevenson, ae sui atu i ai le maota o le Faamasino Sili o lena taimi-sa i Motootua.

By Fuimaono Na'oia Fasavalu Touli F. Tupua 19 August 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>