400 fitafia Isalama sa koleni e osofa’i Europa

By Maiava 25 March 2016, 12:00AM

Na fa’ailoa e le Vaega o le Puipuiga i tusitala ma le ‘Au-fa’asalalau e fa’apea, e le i lalo ifo o le 400 tagata fa’atupu-fa’alavelave sa koleni ma a’oa’oina e Malo Isalama (ISIS) ma ‘auina atu i Europa mo osofa’iga fa’atupu-fa’alavelave.

Na fa’aalia i feso’ota’iga fa’alilolilo fa’anei-ona-po, le o’o atu i Europa o ia tagata fa’atupu-fa’alavelave ui ina fa’ato’aitiitia i ‘ele’ele o Suria. 

O Vaega nei - e aofia ai tagata-su’esu’e fa’apitoa i Europa ma Iraq fa’apea se Faipule Farani sa tulimata’ia feso’ota’iga a tagata fa’atupu-fa’alavelave nei – sa latou fa’amatalaina nofoaga na fausia fa’apitoa e koleni ai ma faia fa’ata’ita’iga o osofa’iga mo malo i sasa’e.

Na ta’ua fo’i, ua fa’atonuina tagata nei, ina ia sa’ilia taimi, o nofoaga ma ‘auala aupito talafeagai e fa’atino ai a latou osofa’iga. 

E le gata i lea, a ua iloa nei fo’i e Vaega o Puipuiga le tagata tonu e gaosia pomu a le ISIS, o Najim Laachraoui, le lona lua o fa’apa-pomu-pule-i le-ola, i le Malae Va’alele o Zaventem i Peleseuma. 

Ua fa’ailoa nei fo’i e le Pulega, nisi o vaega o pomu ma se tusi-fa’amavae mai se tasi o fa’apa-pomu o lo’o masalomia i lenei fa’alavelave a’o fa’asolosolo lava ona maua fa’amatalaga o tagata na faia lea osofa’iga i Brussels e aofia ai: se ‘auso e to’alua lea na matua tele ai ma tagata malilu ma afaina i le a’ai i le fetaula’iga o malo o Europa. 

O le isi to’atasi o lo’o taofia pea e leoleo ma toe tatala i tua a’o taumafai pea leoleo e sa’ilia nisi o fa’amatalaga e ono iloa ai le tagata-‘autu o lo’o masalomia, lea lava e le’i maua i le taimi nei.

Peita’i o le ‘auso to’alua lea – o Khalid ma Ibrahim el-Bakraoui, o tagata Peleseuma lava e matua anoanoa’i moliaga – sa fa’ailoa mai e Leoleo, o fa’apapa-pomu pule-i-ola nei sa osofa’ia le taulaga o Brussels ma le Malae Va’alele i le Aso Lua, ma maliliu ai le 31 ma le 270 na manunu’ua. O le Malo Isalama (ISIS) lava lea ua ta’utino, o latou na faia ia osofa’iga.   

O le ‘auso fo’i lea o lo’o feta’ua’ina, sa a’afia i osofa’iga i Pale, Farani i le tausaga talu ai. E talitonu Leoleo, e iai so’otaga o le ‘auso lea ia Sala Abdeslam, lea sa fesoasoani malosi i le osofa’iga mata’utia ia Novema talu ai ma sa fesiligia fo’i e Leoleo Peleseuma i le vaiaso talu ai. 

O ia su’esu’ega o lo’o masalomia ai pea se so’otaga o le osofa’iga i Pale ma le fa’alavelave lea i Brussels, na matua afaina ai le taulaga ae maise o ofisa o lo’o fa’atonutonuina ai gaioiga a Fitafita Tu’ufa’atasi a Europa (NATO) ma le Iuni a Malo o Europa (EU).

O lo’o iai le talitonuga, sa fa’aaogaina e Laachraoui le ‘ofu-tali-pupuni lea sa fa’aaoga fo’i i le osofa’iga i Pale. Na ta’ua e se Leoleo Farani, na maua tulaga-lima ma fa’ailoga o le toto (DNA) i ‘ofu uma ia fa’apea i totonu o se fale i Brussels sa gaosia ai. 

O se vaega lava o le su’esu’ega ma le sa’iliga o tagata nei, na maua ai e leoleo se ‘mavaega-tusitusia’ i totonu o se kalone-lapisi i le fale-mau-totogi o Ibrahim el-Bakraoui – e 29 tausaga- le tama matua o le ‘auso. O lo’o fa’aalia i lea mavaega, lona fa’ananau ia pule i lona ola e ala i le pomu, ona e le fia alu i le falepuipui pei o lana uo o Sala Abdeslam. 

O Ibrahim El Bakraoui – lea sa ‘auai i le fasiotiga o tagata e 14 ina ua na fa’apa lana lava pomu i le malae va’alele i Brussels ananafi – sa na tu’ua le mavaega-tusitusia lea i se lapisi o le potu sa iai i Scahaerbeek.

O lea mavaega na maua i tafatafa o ni pomu-fafau e 15 kilo le mamafa, o se fana o le itua’iga o le AK-47 ma se fu’a a Malo Isalama – o lo’o tusia fa’apea: “Ua ‘ou le-iloa lava se mea a fai. Ua nunumi lo’u mafaufau ma o lo’o solasola solo.

O lo’o su’e solo a’u e tagata. Ma a ‘ou si’ilima loa, o lo’u i’uga lava o le falepuipui…E sili ai ona ‘ou oti nai lo le i’u i le falepuipui.” O ia lea o lo’o masalomia, na ta’ita’ia se osofa’iga i le malae-va’alele.

O le uso la’ititi na maua ona tulaga-lima i le osofa’iga i le a’ai o Brussels, o se fa’amatalaga lea a le leoleo o Frederic Van Leeuw. 

Na maua fo’i e leoleo se pusa tele e tumu i mea gaosi-pomu i le fale o Ibrahim el-Bakraoui i Schaerbeek, i Brussels lava: e 33 pauna o pomu, latalata i le 40 kalone vaila’au (acetone), o ma’a-afi ma se ‘ato-pau e tumu i fao. 

Na ta’ua e se isi leoleo Peleseuma e le mana’o e fa’ailoa lona suafa e fa’apea, o le tasi o le ‘auso lea, sa ia fa’aaoga se igoa sese e mau-totogi ai i se fale i Forest, e tua’oi ma Brussels, lea na osofa’ia e loelo i le Aso 15 o Mati.

Na maua ai i’ina, tulaga-lima o Abdeslam ma maua ai le fa’amaoniga lea na fesoasoani tele i le pu’eina o lena ali’i. 

I ulua’i ripoti a vaega fa’asalalau a Peleseuma, na ta’ua ai, na pu’eina e leoleo i le asō se ali’i e 24 tausaga sa masalomia, o Laacharaoui.

Peita’i na toe fa’asa’o ia ripoti ma fa’amaonia ai e Van Leeuw, e le’i maua lava le ula lea o Laacharaoui, o ia lea o lo’o ta’ua e le nusipepa o le De Standaard, le fa’apa-pomu lona lua sa i le malae-va’alele.

Ona o puipuiga lava o Peleseuma atoa, ua taofia ai e Leoleo se ta’aloga soka i le va o Peleseuma ma Potukale na fuafua e faia i le Aso Lua i Brussels, ona “o popolega mo le saogalemu.” O lo’o tapunia pea le malae-va’alele o Brussels se’ia aulia le Aso Faraile (taimi Samoa).

I nai itula talu ona tupu o le fa’alavelave lea, ae fa’ailoa e Malo Isalama lo latou faia o ia osofa’iga, e tusa o se fa’asilasila sa ‘auina ane e le Amaq Agency, o se upega-tafa’iLagi e talitonu, e iai ni o latou so’otaga va-va-lalata.

I lea fe’au o lo’o ta’ua ai, sa fa’atutu nei osofa’iga ia Peleseuma, ona o lona ‘auai i se tu’u-fa’atasiga fa’a-va-o-malo e fa’afetaui ai le vaega i Suria ma Iraq. Na tau’a fo’i e le Puipuiga a Amerika ma Malo o Europa, e talitonu, e moni ma fa’amaoni lea fa’amatalaga.

I Uosigitone, na ta’ua ai e le So’o-’Upu a le Malo, o John Kirby, e iai tagata Amerika o lo’o manunu’a ai i lea osofa’iga, peita’i e le mana’o e ta’u le aofa’i pe to’afia. E leai se Amerika na maliu ai, ui e ono suia lea mau i se taimi mulimuli ane. 

Ua tu’uina mai ai fo’i e Amerika se lapata’iga mo femalagaa’iga i Europa ma fautuaina ai tagata Amerika, ina ia taumafai e ‘alo’alo-‘ese mai nofoaga tumutumu ma ia matua fa’aeteete lava i taimi o potopotoga ma malologa fa’aleLotu fa’apea le ‘auai i fa’amanatuga ma fa’afiafiaga faitele

Ua matua pagatia lava Europa ona o le mata’utia o a’afiaga ma fetaua’iga o lo’o faia i totonu lava o Suria. E afe ma afe tagata Europa ua malaga atu iai e ‘auai i le taua ua avea nei ma totonugalemu mo lea talitonuga i le lalolagi aoao. E matua to’atele ua toe fo’i atu i Europa, e fa’atupu vevesi ma ua ta’utino ai fo’i e Europa, e le fo’i ai a o le a fa’asagasaga lelei e fa’afetaui tagata-leaga nei.   

 “Le tulaga tonu la lenei sa atu-popole iai so’o se atunu’u o Europa, talu mai lava osofa’iga ia Novema talu ai. Ua matua to’atele na’ua tagata fa’atupu fa’alavelave mai fafo ua toe fo’i mai, ua iloa ma matua lelei i le fa’atupu-fa’alavelave, a’o le isi itu, o tagata lava o le atunu’u ia, ua matua nonofo ma le fa’anoanoa,” o le fa’aaliga lea a Rik Coolsaet, o se tagata poto fa’apitoa i faiga fa’atupu-fa’alavelave mai le Iunivesete o Ghent, lea na fautuaina le Malo o Peleseuma, i le ‘auala e fa’afetauia ai faiga mata’utia nei.

“E matua to’atele na’ua tagata e faigofie ona osofa’i ma e le mafai ona fa’asaoina ma puipuia i latou uma.”

By Maiava 25 March 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>