Manatu O Le Fa’atonu - O tagata e taofi mau i talitonuga tau upufai poo Tapuaiga, Faa- Kerisiano ma se mafaufauga faavalevalea

By Faaliliu e Seagaitumua Tupuola 25 May 2016, 12:00AM

Talofa e i le Palemia o Tuilaepa Sailele Malielegaoi. Ua manino mai e anoano mea o i lona mafaufau faatasi ai ma le vevesi atoa e liua ai le lalolagi e avea ma nofoaga o le fefe mo tagata uma, o le mea e ono mafai ona faapea e le o maua sana moe lelei i le po i nei aso.

Ma i le taimi nei ua matua gasegase o ia i le popole i lona atunuu ma le ono faato’ilaloina e ia tagata faatupu faalavelave o loo taamilomilo solo mai i totonu o le paolo o loo i ai a’o latou faatalitali mo le taimi tonu e fai ai le osofaiga, o ai la e tusa ai ma lona mafaufau tonu na te mafai ona tuua’ia o ia?  E leai se tasi.

Ae poo le a lava, e tatau ona tatou iloa uma e faapea i le avea ma palemia o Samoa itiiti ma le lamatia i ia tagata faatupu faalavelave o le lalolagi saua ia ua ‘au’au faatasi e matua faatiga i le soifua o tagata taito’atasi uma iinei, e ono mafai ona avea ma mea mata’utia pe afai a le o popole i ai lo tatou palemia. 

.Ma o le itu ua manino mai-o se tasi o po a o tofa o ia-na fai ai sana faalepo. Na faaalia ia te ia e faapea  o lena mea na tuuina atu ai ia te ia se naunau uiga ese, ma mulimuli ane na faailoa atu ai ia te ia le faiga e fo’ia ai lea faafitauli..

O lea faalepo e manino mai na faailoa atu ai ia te ia e faape o lona atunuu o loo i ai se Faavae ua leva ma o lana galuega-i le avea ma palemia-o le toe sui lea o lona Tulafono Sili ia sa’o, ona toe faatulava lea faatasi ai ma le fuafuaga ia avea le talitonuga faa-Kerisiano ma talitonuga aloa’ia a lona atunuu e amata atu i le taimi nei.

Ma ina ua mautala le Fono a Ekalesia Soofaatasi (N.C.C.) i le tulaga ua o’o i ai Tuilaepa, sa latou fiafia. E le gata ina latou fiafia ona o lea o le a avea le talitonuga faa-Kerisiano i le taimi nei ma tapuaiga e tasi i totonu o Samoa, o lea na latou faatu atu ai ia Tuilaepa e faapea o le Faavae Toe Teuteu e tatau foi ona aofia ai se “tapu” (o) isi lava tapuaiga e pei o le Isalama.”.

“Matou te le o o mamao, leai,” o le faaaliga lea a Rev. Maauga Motu. “O loo matou manaomia pea le puipuiga o tatou tagata mai lenei ituaiga o afaina, tusa lava pe o le toatele o i latou o tagata lelei, ae o loo i ai lava tagata mata’utia o loo filo ia i latou ia e ono o mai ma faamata’u lo tatou tulaga to’afilemu. 

Pe o talia e Tuilaepa le fuafuaga a le N.C.C.ma e ui foi ina e le o iloa; ae o le mea ua iloa e faapea i le faagasologa o lana fono ma nusipepa i lea vaiaso, sa faailoa atu e Tuilaepa i tusitala o nusipepa e faapea 

E tatgau ona matua faaeteete Samoa i le talia o talitonuga ia e faia sauaga ma le fasioti tagata ona o le ita e avea ma ituaiga o tapuaiga. .Na ia faailoa atu foi ia i latou: E le faia e talitonuga faa-Kerisiano lenei faiga.

O le pogai lea e taua ai ona toe teuteuina le Faavae o Samoa ina ia atagia ai e faapea e leai se tulaga masalomia o Samoa o se atunuu Kerisiano.

O se tulaga moni lena? O sana upu lea e faasino ia Iesu Keriso o lona soifua e aunoa ma se pona, o ana aoaoga e faapea o Ia o le Alo o le Atua, o ia e maua ai e tagata le faaolaina mai le agasala? 

E le’i faamalamalamaina e Tuilaepa lea tulaga.

O lana upu fai mai:”O le a fai e le malo le teuteuga i le Faavae e tuu ai i totonu ina ia matamata tetele i totonu o le tino o le Faavae, e faapea o le tapuaiga aloa’ia a Samoa o le Talitonuga Faa-Kerisiano.

O lana tali mai, o e o loo faitioina Tuilaepa sa latou faatuina atu-faatasi ai ma le lagolago a Ekalesia Kerisiano Soofaatasi-e le moni. 

O Laulu Dan Stanley, o ia lea o le Faauluuluga o le Muslim League i Samoa, ma o lona suafa Mosalemi o Dr. Muhammad Yahya, fai mai e matua talitonu o ia e le lolo le malo i le mana’o o Ekalesia Kerisiano Soofaatasi e tapu le lotu Isalama i totonu o Samoa. Fai mai a ia: “O lea talosaga ua tuu atu ai Samoa i le malamalama e tasi e pei ona tagata faatupu faalavelave i totonu o le Iunaite Setete o Amerika, aemaise ai lava i latou e lagolagoina Donald Trump lea o loo talosagaina se tapu mo tagata Mosalemi.

.”O se faiga lenei o mafaufauga e le o ni mafaufauga o tagata ola,” o le faaaliga lea a Laulu Dr. Muhammad. “Ua latou amio e pei o ni lafumanu.

E fai e le tagata e to’atasi le faaiuga ona latou taufetuli lea e pei o povi.” Na ia faamalamalamaina: “O tagata i aso nei e tatau ona latou tuueseese mea i le va o tagata o tapuaiga ma tagata faatupu faalavelave.

“Afai e ta’ita’i e se tagata se soifuaga masani i totonu o se aiga e masani ai, e le o i latou o ni tagata faatupu faalavelave. Ae peitai-o tagata e taulamua i sauaga e faasaga i isi tagata o tagata faatupu faalavelave na.”.

”Na ia ta’utino e faapea “e i ai tagata Mosalemi  o loo noatia i osofaiga fasioti tagata i le lalolagi, ae ua na o se vaega toaitiiti lenei ma o tagata Mosalemi uma e le mafai ona faamasinoina ia latou mea e fai.

Ae mo le talosagaina ina ia tapu le Isalama, fai mai Dr. Muhammad e matua talitonu o ia e le tulai mai lea tulaga. 

“Latou te le ausia le aveeseina o la matou tapuaiga i totonu o Samoa,” o lana faaaliga lea. “E mafaua ona o lea faiga o le a latou iloa ai le vaega aupito i tele o tagata faavasivasi i lenei lalolagi.”

Na ia faaalia foi: “Latou te le fia talia le lotu Isalama ma o le pogai lea latou te le manaomia ai le talia o lenei laina o Aperaamo, ma i lea lava taimi e tasi, fai mai latou o i latou o Kerisiano. 

“I se tasi itu e tatau ona latou amata mafaufau i nei mataupu ma mulimuli i faata’ita’iga mai isi vaega o lo tatou lalolagi.”

.Na ia faailoa mai e faapea o “Chancellor Merkel o Siamani e le o tilotilo i ia tagata e o atu i lona atunuu o ni tagata Moselami, ae o tagata soifua ua i ai faatasi ma aia tagata faale-tagata. 

“E ui lava ina o ia o se taitai tau upufai, e sili atu ona uiga faale-tagata i lo i latou ua faaigoaina o ta’ita’i o tatou ekalesia iinei.”

Na toe ta’ua e Dr. Muhammad: “Silasila i falepuipui o lenei atunuu, o la’u fesili ia te outou: O outou maua ai soo tagata Mosalemi i totonu o se falepuipui o Samoa? “I le avea ma tagata ola, ua ia i tatou foi aia tatau i totonu o tatou nuu.

Ma o nei aia tatau o loo malu puipuia i totonu o le Faavae o Samoa.” 

A toe liliu atu la i le taimi nei i le mafaufauga e faapea ua toe teuteu le Faavae ona o le fefe i se vaega itiiti o tagata Mosalemi i totonu o le atunuu, fai mai Laulu o se tulaga uiga ese lea. Toe tilotilo i falepuipui o lenei atunuu,” fai mai a ia, “O la’u fesili ia te outou, E te maua ai soo se Mosalemi i totonu o se falepuipui o Samoa?” 

Ae ui o lea, ua maua e Dr. Muhammad  se lagolago mai se tagata poto o Samoa lea na ia lapataina e faapea e ono mfai ona avea ma gaoioiga mata’utia le tapu o soo se talitonuga i totonu o le Faavae o Samoa.

E sa’o lelei lava le manatu o Polofesa Iati Iati i le ‘auga o le maaupu. Fai mai a ia: O le tulaga le mautu o le Talitonuga Faa-Kerisiano i totonu o Samoa o se tasi lea o mafuaga mo le tulaga mautu o le atunuu, ma o le faatuatua ua ua matu maua’a i totonu o fuafuaga faa-polokiki ma le aganuu.”

Na ia lapata’ina e faapea “o le a agai atu Samoa i se ala mata’utia pe afai na te faasa isi lava talitonuga.” Fai mai a ia: “Ou te manatu o e na tusia le faavae o Samoa sa sili atu ona atamamai i lo latou tausaga, ma e leai so’u manatu e tatau ona taalo le malo i le faavae.

“Ou te manatu o loo matua lelei lava e pei o le tulaga o loo i ai nei.”O Dr. John Shaver, lea foi e mai le Iunivesite o Otago, fai mai i totonu o nofoaga ia e itiiti ai vaega toaitiiti, sa faigofie ona sasao le faatalale. 

“O le faafitauli o le le lava o faamatalaga,” o le itu lea na ia faaalia. “Ma a o’o ina le ta’ita’ia oe e lou poto masani faale-tagata i feutanaiga ia ma tagata Mosalemi to’afilemu-ona mafai lea ona e faalagolago i nusipepa.”

“Ma ua tatou iloa faataitaiga lelei a vaega to’aitiiti i totonu o nusipepa-e mafai ona latou faaitiiti le mua’i faamasino.” Ae poo le a lava, e ui lava i na mea uma, e foliga mai ua manino e faapea ua tonu ia Tuilaepa e faapea o le Faavae o lenei atunuu o le a toe teuteuina.

Ina ua fesiligia pe faamata e le tatau i le malo ona lote le sa’olotoga o tapuaiga  pe afai na te faia lenei tulaga, fai mai Tuilaepa: Leai. “O loo i ai se laina manino i le va o le sa’olotoga tau tapuaiga ma tagata faatupu faalavelave ia e faaaogaina lea sa’olotoga e faamaonia ai a latou amio saua,” o lana faaaliga lea.

“I le taimi nei o le eseesega lena,” o lana faaaliga faaopoopo lea. “E leai se atunuu e mana’o ia aofia i lona Faavae i latou ia e talitonu e fapea e faataga e tapuaiga faiga fasioti tagata.”

Fai mai a ia: “O le vaega lona lua o le teuteuga e tatau ona faaalia manino ai le tutusa o le taua o tagata taitoatasi ma aia tatau tuufaatasi. I le tele lava o itu, o aia tatau a tagata ta’ito’atasi ma aia tatau tuufaatasi. I le tele lava o itu, o aia tatau a tagata taitoatasi e faataua i lo le taunuuga o na aia tatau a se vaega o tagata. 

“A tulai mai se feeseeseaiga i le va o se tagata e to’atasi ma le ekalesia atoa, e aloa’ia e le Faamasinoga aia tatau a tagata taitoatasi ae teena aia tatau a le ekalesia,” o lana faaaliga lea.

O le uiga o lea mea e faapea o aia tatau (a se tagata e to’atasi ma se vaega) e tatau ona tutusa le taua.” Ma a liliu atu la i le tusitala a le Samoa Observer, fai mai a ia: “E taua tele ona faamaninoina e ia le mataupu ina ia le tusia ai e le Samoa Observer se mea e le sa’o ina ia mafai ai ona faatau atu a latou nusipepa e faavae i luga o na mea sese..

”Ma o le vaega mulimuli-o lana upu i le tusitala o tala fou:”E te malamalama i le faamatalaga o na mea? E mafua ona o fai’ai ia o loo i le Samoa Observer e papa’u.”

Ia atonu e sa’o o Ia. O le mea matou te fia fesili atu ai ia te ia e faapenei:  E faapefea ona ia le iloa  lea tagata na ia filifilia e avea ma Minisita o Faamasinoga i totonu o lana faigamalo fou sa feagai i lea taimi ma ni moliaga tau le faaaoga sese ma faiga pi’opi’o i totonu o Amerika Samoa?

Ma o le mataupu mulimui lava, e mafai faamolemole ona e faailoa mai i tagata lautele pe ua mae’a ona fo’ia lena faafitauli itiiti, pe o lona sui lea o loo faaauau pea ona faatino le faaaliga i le Matagaluega o Faamasioga e peiseai o loo lelei ma suipi mea uma? 

Ou te manatu e taua ona ia faamalamalama mai le mataupu ina ia le tusia ai e ia se mea e le sa’o e faavae i luga o ia mea sese. Ua na o se mafaufauga faavalevalea lava.

By Faaliliu e Seagaitumua Tupuola 25 May 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>