O le malo tuto’atasi o Samoa

28 August 2016, 12:00AM

O le mea moni, o le kuata mulimuli o le senituri tau pulega-malo tu-to’atasi-na matua vaai tino ai-i le faa-Europaina o Apia, e le gata i aga a tagata a’o le fausaga o fale.

Ua faato’ateleina tagata  na fananau mai, na o’o atu i le 60 pasene o tagata e i lalo ifo o le 20 tausaga le matua, ua matua leai ni galuega, fesuisuia’i o tau o fua o faatoaga e auina atu i fafo ma faafitauli tau le faaletonu o le paleni o tupe maua-na pogai ai ona faalagolago tasi i tupe e auina mai e tagata Samoa o i fafo, ma fesoasoani mai fafo ia na o’o atu ai tupe alu tau le atiina a’e i le tausaga i le 80%.

E le gata i lea, o faananauga na tulai mai ona o mana’oga tau aoaoga faa-Europa-faatasi ai ma le maualuga o le faatauaina e Niu Sila o le a’oa’oina tulaga maualuga, o lea na faaleleia ai tulaga tau fesootaiga i le lalolagi, faatasi ai ma le faateleina o le alamanuia tau Turisi i le lalolagi atoa, o lea na una’ia ai tagata Samoa ina ia faaaogaina le tekonolosi faava-o-malo ma ona itu aoga. 

O le aofa’i o tagata tafafao na taunuu mai, mo se faata’ita’iga, sa faateleina mai le 2,200 i le 1962 i le 26,000 i le 1983-lea sa faaalia ai se tulaga tuputupu a’e faale-tausaga e sili atu i le 50%.

O le toe faaleleia o le Malae Vaalele i Faleolo i lea taimi, na faatupe i fesoasoani a Iapani ma Ausetalia ina ia mafai ona tu-laueleele ai vaalele 747, atoa ai ma fuafuaga mo ni atiina a’e tetele tau fale talimalo o le a mautinoa ai le tuliloina o lea faamoemoe.

E ui lava ina sa i ai faaseā e uiga i le una’ia o le alamanuia tau turisi i le faagasologa o le 1960, ae o le popo’e i le ono faateleina o faafitauli tau tamaoaiga, ma le faaitiitia pea o sui usufono e lagolagoina le malo atoa ma le fesuisuia’i o pulega tau upufai o malo, o lea na faavaivaia ai le faia o se tulafono e le lagolagoina e tagata, ma saga faateleina ai pea faafitauli ma tulaga faaletonu o lea vaitau.

A’o faagasolo lenei vaitaimi, sa faatinoina e Apia se tiute taua tele, o le avea lea o ia ma totonugalemu o gaoioiga uma faa-pisinisi, e aofia ai le alamanuia tau turisi-lea ua aofia ai se 26% o le faitau aofai o Upolu. E ese ai mai isi uma o Samoa, sa i ai nuu e leai ni o latou eleele poo e le lava eleele-ma o lea sa faamoemoe tasi i totogi mai galuega.

Ona o le fia faamanatuina o le Malo Tuto’atasi, o lea na faatu ai se Ma’a Faamanatu i le 1961, ae o lona ata na tusi e Mr. Harper o le Matagaluega o Galuega a le Malo, ae le talafeagai le tulaga o loo faatu ai-ona o loo pupuni ai foliga matagofie o le Ofisa o Mataupu Tau Samoa i Mulinuu.

I totonu lava o lea laueleele-na faatu ai se Palemene fou i le 1972. Sa avea Vailima ma Maota o le Ao o le Malo i le 1962, ina ua tuumalo Tamasese, sa faamuta ai loa le faiga o le ‘To’alua o Ao o le Malo.’

O le toe fesuiaiga o le uafu ma fale o le Ofisa o le Tiute i le itu i sasa’e o le ava i le 1963-na avanoa ai le faaaogaina o luga o le sami i Matafele ma le tanumia o le pe tusa o le 10 hetaeka mai le ava tuai i le 1966.

O le Maketi Fou mo fuala’au ‘aina ma le Tulaga Faatali Pasi e latalata i le uafu tuai na fausia i le 1968 e sui a’i le malae tenisi sa i Matafele ma fale sa fafao ai pusa fa’i, i se taumafaiga  e aveese nofoaga i le alatele sa faatau ai taumafa, lea sa faaauau pea ona tuuina atu ai se faamamafa i le ola tau tamaoaiga o le Taulaga.

O le Eleele na tanumia ua maua ai tulaga o le tele o fale o le Malo i le itu i sauté ma sisifo e pei o le Matagaluega o Faigafaiva (1979) ma maketi (1982z0, Fale o Pulenuu i le 1979 ma le Ofisa o Turisi i le 1988.

O le faaaogaina o eleele e lata i le uafu i e 1960 ma le 1970-ua faamalosia ai le vavae ese atu ai o galuega tetele tau alamanuia i le Sone o Pisinisi i le Faga i Vaiusu, i sisifo o Apia.

O le Maota fou o le Palemene-na faatu i Mulinuu i le 1972-ae na fuafua i le 1968 lona fausaga faale-aganuu-ia e pei o le Fale Samoa-e Mr. Z.M.Wolak, lea sa galue i lalo o Malo Aufaatasi.

O lenei fausaga tele e foliga i se fale faale-aganuu ma lona falealuga lapotopoto e ato i le laupapa-o ona foliga vaaia e masani ona umi, e tatala itu uma ma pou-ma o le fausaga o lona falealuga sa fai fuafua i ata tusi o isi fausaga poof ale o lena taimi, e aofia ai le Fale Talimalo o Aggie Grey i le 1968, le Fale o Pulenuu i le Eleele Fou i le 1979, le Tusitala Hotel i taimi faai’u o le 1970, le malumalu o le Lotu Bahai i sauté o Apia i le 1984 ma le Ofisa o Turisi i le Eleele Fou i le 1988.

O le fale aupito i tele o nei fale o le Bahai House of Worship-lea e sefulutasi mita le maualuga ma e pei lava o isi faata’ita’iga, sa faalagolago tele i le tulaga ese o le fausaga ma le toe faaolaolaina o faiga faale-aganuu.

O isi fausaga iloga na faatino i le faagasologa o le 1960 ma le 1970-o le Savalalo Grand Theatre i le 1968 i Fugalei Street, le Burns Philp Motor Division i le 1976-e latalata i le Ala Tele i luga o le Sami, Convent Road ma Fugalei Street, le Faletusi Faamanatu o Nelesoni i le 1977, le Fale Telefoni fou i Lalovaea i le 1977, le Pacific Commercial Bank i le tulaga o le faleoloa tuai o Nelesoni i le 1977, le Ofisa o le Hai Komisi o Niu Sila, le Matagaluega o Faigafaiva i tua ane o le Faletusi Faamanatu o Nelesoni i le 1979, Fale Talimalo o Aggie Grey, Apian Way ma le Tiafau i Sogi. O le tele o fale na fau i le faagasologa o le 1970-e le manaia o latou fausaga.

E ui lava ina tutusa le lapopo’a o ia fale ma fale o aso ua mavae, ae na afaina ai le ata faata’oto o auala ua uma ona faataatia ona o le faaaoga o taualuga maulalo, lapopo’a o faamalama tatala, faatauaina o fausaga o vaega i luma o fale, leai o ni teuteu faasasa’o e faapi’o i tulimanu, avanoa o vaipou, teuteu i luga o le taualuga, sooga o laupapa ma ‘apa ma alā-vai i le taualuga, aveeseina o faapaologa o faitoto’a ma poletito ma fausaga simā i le lalolagi atoa.

28 August 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>